Predstavljeno Izvješća Komisije Justitia et Pax BK BiH o stanju ljudskih prava u BiH za 2009. godinu

Predstavljanje godišnjeg izvješća o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2009. godinu, otisnutom na hrvatskom i engleskom jeziku, održano je 25. ožujka 2010. u prostorijama Katoličkog školskog centra Sarajevo. U sažetku se podsjeća da Komisija Justitia et Pax kao tijelo Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i kao članica Konferencije europskih komisija „Justitia et Pax“, kontinuirano prati stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini i već tradicionalno sačinjava i objavljuje godišnja izvješća o stanju ljudskih prava i sloboda u BiH.

U prvom dijelu Izvješća Komisija u fokus stavlja društveno-političke prilike u BiH, pri čemu kao glavni generator sustavnog kršenja ljudskih prava vidi u neodgovornom i nekompetentnom djelovanju (ili bolje rečeno nedjelovanju) domaćih vlasti u uvjetima sveopće krize i socijalne agonije koju prolaze građani BiH. Pri tomu je ukazano da u BiH još uvijek nije prevladana klima nacionalnih podjela i diskriminacije „manjinskih skupina“, a sve prvenstveno zbog različite vjerske i nacionalne pripadnosti.

Članovi Komisije Justita et pax su vjereni da je nepostojanje odgovarajućeg državno-pravnog demokratskog okvira, odnosno da ustavno-pravna rješenja koja se nametnuta u Daytonu (p)ostaju omčom oko vrata i građana i naroda Bosne i Hercegovine. U ovom dijelu Izvješća za 2009. godinu su se također dotakli i pojedinih aktualnosti iz društveno-političkog života, a koje kao jasni primjeri ukazuju na neodrživost postojećeg političko-pravnog i ustavnog ustrojstva BiH, uspostavljenog uz asistenciju i izravno djelovanje međunarodne zajednice.

Nadalje, Komisija Izvješćem ukazuje kako se socijalna slika društva i socijalno-ekonomski položaj građana u 2009. godini znatno pogoršao u odnosu na prethodnu godinu, a da vladajuće političke elite pri tomu nemaju nikakvog osjećaja niti koncepcije za prevladavanje teškoća s kojima se bori većina stanovništva BiH. Ratom nagriženo gospodarstvo i siromašna država se ni u jednom segmentu života ne pokazuju spremnim niti sposobnim poduzeti odgovarajuće aktivnosti kojima bi se građanima osigurao minimum uvjeta za dostojanstven život. Komisija izražava duboku zabrinutost zbog sve dubljeg ukorjenjivanjem siromaštva, povećanja nezaposlenosti i nedostatka odgovarajućih socijalnih programa.

U drugom dijelu Izvješća Komisija ukazuje na kršenja ljudskih prava i na sustavne društvene anomalije u pojedinim sferama života, kao što je to u području u obrazovanja, nedostatne zaštite prava djece te i o položaju žena u društvu.

Izvješće o stanju ljudskih prava u BiH za 2009. godinu jasno ukazuje da Bosna i Hercegovina u institucionalnom smislu još uvijek nije profunkcionirala kao demokratska i pravna država. Ona još uvijek ne djeluje ni kao država koja štiti pojedinca - građanina niti kao država tri konstitutivna - ravnopravna naroda, pa sve nedvojbeno ukazuje na nužnost provođenja strukturalnih reformi. Komisija Justitia et pax BK BiH je dubokog uvjerenja da su korijenite reforme državno-pravnog ustroja Bosne i Hercegovine osnovni preduvjet afirmaciji ljudskih prava i sloboda na ovim prostorima.

Okrugli stol: „Kaznene ustanove i zaštita ljudskih prava u BiH“

U organizaciji Komisije Justitia et pax (Pravda i mir) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, a u prigodi Dana ljudskih prava (10. prosinca), u utorak, 7. prosinca 2010., u Katoličkom školskom centru "Sveti Josip" u Sarajevu održan je Okrugli stol na temu: „Kaznene ustanove i zaštita ljudskih prava u BiH“, koja je usko vezana sa stanjem ljudskih prava u bosansko-hercegovačkoj društvenoj zajednici. Na Okruglom stolu, osim pomoćnog biskupa vrhbosanskog mons. dr. Pere Sudara, predsjednika Komisije “Justitia et pax”, sudjelovali su dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. Borislav Petrović, dr. Muhamed Budimilić, dr. Hana Korać, ministar pravde BiH Bariša Čolak, pomoćnik ministra pravde BiH Mustafa Bisić, mr. Vildana Vranj, a raspravu je moderirao vlč. dr. Darko Tomašević, profesor na katedri Novog zavjeta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

Biskup Sudar je u uvodnoj riječi kazao kako su u Komisiji smatrali za potrebno i korisno da se na ovogodišnjem Okruglom stolu progovori o vrlo aktualnoj temi te da se na taj način da doprinos svim nastojanjima koja kršenje ljudskih prava dovode na, koliko je moguće, manju mjeru. "Želja je Komisije da se ovim Okruglim stolom Crkva uključi u sva događanja koja su važna za društvo i, koliko je moguće, dadne svoj doprinos", rekao je biskup Sudar ujedno zahvalivši svim nazočnima koji su učestvovali i pratili ovu diskusiju.

Upitan da prokomentira pitanje novinara koje se odnosilo na poštivanje ljudskih prava onih koji su na izdržavanju kazne biskup Sudar je kazao da su kaznene institucije osnovane kako da bi na više strana štitile ljudska prava. "Štiteći ljudska prava onih koji se nalaze u kaznenim institucijama ujedno se štite i građani od ponovnih kršenja ljudskih prava. Kaznene institucije su višestruko pozvane štititi sveukupnost ljudskih prava u jednom društvu i svakog pojedinca. Time što se poštuju prava zatočenika ne znači ujedno da se niječe pravda onih građana koji su oštećeni – jednostavno, država i društvo su pozvani da balansiraju, koliko je moguće, zaštitu ljudskih prava utemeljenih na pravdi uz što ne treba zaboraviti da apsolutne pravde nema nigdje, jer smo mi samo ljudi", rekao je biskup. Odgovarajući na pitanje o efikasnosti domaćih institucija koje se brinu o zatvorenicima biskup Sudar je rekao kako se svako društvo ogleda u svojim institucijama. "Mi znamo da smo neustrojena država koja, nažalost, još na neki način nije izašla iz rata i da nosi teške posljedice rata, napose one u ekonomskom smislu. Kako bi doista poštivala sva ljudska prava država u tu svrhu mora imati mehanizme, na što se reflektira činjenica da smo siromašno društvo. Međutim, mislim da smo svi pozvani da učinimo ono što je s naše strane moguće kako bi dobrom voljom, zalaganjem, međusobnim prihvaćanjem nadoknadili ono što našem društvu još nedostaje" kazao je biskup Sudar.

Glavni predstavljač prof. Petrović kazao je kako, iako nedostaje zatvora, također nedostaje i primjena alternativnih sankcija budući da u zatvor ne moraju ići svi koji su osuđeni na zatvorske kazne, pri čemu se misli na kućni pritvor ili elektronski nadzor koji bi situaciju učinio podnošljivijom. "Ako nekoliko stotina ljudi ne mora zauzeti mjesto jer imaju predviđen pritvor od par mjeseci, onda apeliram na Parlament da donese takve zakone koji bi omogućio takve sankcije", kazao je on.

Govoreći o kaznenoj politici pomoćnik ministra pravde gosp. Bisić je istakao da je sa aspekta izvršenja krivičnih sankcija kaznena politika u nadležnosti prvostepenog i drugostepenog suda. "Prema zakonskim odredbama nadležnost drugostepenog suda je da prati stanja u jednom društvu tj. negativne pojave i da nastoji biti korektiv sudskih odluka u pogledu određenih negativnih pojava događaja ili težih krivičnih dijela", kazao je.

Upitan da prokomentira blage presude domaćih sudova ministar pravde BiH gosp. Čolak je kazao: "Javnost naravno treba o tome govoriti i ukoliko se za određena kaznena djela cijeni i ukoliko je tako većinsko mišljenje da su zapriječene kazne male onda zakonodavstvo intervenira u smislu povećanja kazni za određena djela. Međutim kad se tiče same primjene zakona onda je to više nadležnost onih koji primjenjuju i ukoliko i u tom slučaju stoji potreba za sugeriranjem da za određena kaznena djela bi trebalo izricati veće kazne onda su upravo prilike ovakvi skupovi i skupovi na kojima se sastaju sudci, tužitelji - struka dakle prije svega, da upozore na takve stvari."