Priopćenje s plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE)
Priopćenje za javnost pod naslovom: "Nova evangelizacija već je na djelu"
Predsjednici europskih biskupskih konferencija susreli su se ove godine u Tirani (Albanija), na poziv msgr. Rroka Mirdite, nadbiskupa metropolita tiransko-dračkog, na svom godišnjem plenarnom zasjedanju od 29. rujna do 2. listopada 2011. Tijekom svoga zasjedanja predsjednici su donijeli sljedeće odluke:
Izbor novog predsjednika CCEE-a. Predsjednici europskih biskupskih konferencija izabrali su novo Predsjedništvo CCEE-a za petogodište 2011.– 2016. Na službu predsjednika ponovno je potvrđen na drugi mandat kardinal Péter Erdö (Erde), nadbiskup ostrogonsko-budimpeštanski i primas Mađarske te predsjednik Mađarske biskupske konferencije, a na dužnost potpredsjednika izabrani su: kardinal Angelo Bagnasco (Anđelo Banjasko), đenovski nadbiskup i predsjednik Talijanske biskupske konferencije, i mons Józef Michalik (Mihalik), nadbiskup iz Przemysla i predsjednik Poljske biskupske konferencije. Dvojica potpredsjednika će tako zamijeniti kardinala Jean-Pierra Ricarda (Žan Pjer Rikard), nadbiskup Bordeauxa (Bordo) i kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog. Plenarna skupština je zahvalila novoizabranima za njihovu spremnost i zaželjela plodan rad u službi evangelizacije i Crkve u Europi. Istodobno, sudionici su zahvalili dosadašnjim članovima Predsjedništva za njihov rad na dobro Crkve i za njihovo zalaganje u promicanju bratskog zajedništva među europskim episkopatom.
Novi član CCEE-a. Plenarno zasjedanje CCEE-a prihvatilo je zahtjev mons. Milana Šašika, rusinskog biskupa bizantskog obreda eparhije Mukačevo, da postane član Vijeća europskih biskupskih konferencija, u skladu s pravilom koje je predložila Kongregacije za Istočne Crkve. Tako CCEE sada čine 33 predsjednika biskupskih konferencija u Europi i nadbiskupi Luksemburga i Kneževine Monako te ciparskih maronita, biskup Chisinaua (Čišinau) iz Republike Moldavije i biskup eparh iz Mukačeva. Također sudjeluju, između ostalih, predsjednik Kazahstanske biskupske konferencije i jeruzalemski latinski patrijarh koji imaju status stalnih gostiju. Eparhijy Mukačevo pripada rusinskoj Crkvi „sui iuris“. Unijom iz Užhhoroda (1646.), rusinska Crkva se ujedinila s Katoličkom Crkvom. Eparhija Mukačevo se odmah podvrgla Svetoj Stolici.
Plenarno zasjedanje 2012. Plenarno zasjedanje 2012. održat će se u St. Gallenu u Švicarskoj od 27.-30. rujna 2012. povodom 1400. obljetnice dolaska u St. Gallen istoimenog irskog monaha koji je tu osnovao jednu ćeliju i jedan hospicij oko kojega je nastao samostan koji se razvio u sadašnji švicarski grad St. Gallen. Od kraja 70-tih godina prošlog stoljeća, upravo u gradu St. Gallenu nalazi se Tajništvo CCEE-a.
Poruka pape Benedikta XVI. Porukom državnoga tajnika kardinala Tarcisija Bertonea, naslovljenom na kardinala Pétera Erdöa, papa Benedikt XVI. ohrabrio je europske biskupe da „misionarskom odvažnošću traže nove putove evangelizacije, posebno u službi novih naraštaja“ i „ohrabrio da nastave djelo tako dragocjene strukture povezanosti među europskim episkopatima (CCEE) koja četrdeset godina promiče plodnu suradnju u pastoralnom i ekumenskom djelovanju“. Sudionici su željeli odgovoriti na dobronamjeran gest Svetog Oca slanjem svoga pisma kao svjedočanstva svojega dubokog zajedništva sa nasljednikom sv. Petra.
Sastanak s albanskim političkim vlastima. Važnost koju lokalne vlasti pridaju zasjedanju CCEE-a u cijelosti je pokazana ne samo sudjelovanjem predsjednice Parlamenta g. Jozefine Topalli na Misi na kraju zasjedanja, nego i sudjelovanjem premijera Salija Berishe (Beriša) na otvaranju zasjedanja i audijencijom koju je za sudionike organizirao predsjednik Republike Albanije Bamir Topi. Svi oni su istaknuli važan doprinos koji daje Katolička Crkva albanskom narodu kroz stoljeća, posebice u očuvanju teritorijalnog integriteta i nacionalnog identiteta, njegovanju jezika i kulture, u preustroju institucija javnog obrazovanja, u svakodnevnoj borbi protiv siromaštva i bijede, i na mnogim drugim područjima, naglašavajući također važnost koju je imala Crkva s drugim religijama, čak i u trenutcima progona, u očuvanju duhovnih vrijednosti i otvorenosti prema Bogu. Sa svoje strane, predsjednik CCEE-a kardinal Péter Erdö više puta je u svojim istupima pokazao da cijeni to što može konstatirati da postoje dobri odnosi između Katoličke crkve i albanske države, i izrazio svoju radost zbog živosti lokalne zajednice koja se jako razvila posljednjih 20 godina te Predsjedniku Republike iznio nadu da će „različiti predmeti, koji se odnose na crkvena dobra konfiscirana u vrijeme komunizma, biti rješavani kao i u različitim drugim istočnoeuropskim zemljama, na način da se Crkvi omogući razvijati svoje poslanje, u brizi za duhovna dobra i u karitativnom djelovanju i potpori najsiromašnijima“.
Susret s vjerskim predstavnicima u Albaniji. Tijekom susreta na ručak s članovima plenarnog zasjedanja pozvani su: njegova ekscelencija Selim Muça, predsjednikom Islamske zajednice, njegovo blaženstvo Anastas Janullatos, nadbiskup Drača, Tirane i cijele Albanije, njegova ekscelencija Edmond Brahimaj, predsjednik bektašijske zajednice, i vlč. Fitor Muça, predsjednik evanđeoskog bratstva Albanije. Susret je protekao u ozračju velike srdačnosti i u svjedočenju dobrih odnosa koji postoje između različitih vjerskih zajednica u zemlji.
Druge teme, o kojima se raspravljalo tijekom zasjedanja, bile su:
Nova evangelizacija. Na kraju razgovora, sudionici zasjedanja usvojili su sljedeći tekst: „41. zasjedanje plenarno zasjedanje CCEE-a održano je u Tirani na temu nove evangelizacije. Susret je bio pripremljen na temelju opširnog upitnika: sve biskupske konferencije su odgovorile na jedan upitnik, a sažetak je predstavljen sudionicima.
Pokazalo se da je nova evangelizacija ne samo jedna od najvažnijih briga europskih biskupa, nego da je taj važan posao već ostvaren na različite načine: biskupijskim sinodama i razmišljanjima na razini biskupskih konferencija, objavljivanjem dokumenata (u gotovo svim zemljama) i brojnim praktičnim primjenama.
Evangelizacija je izraz života i vitalnosti Crkve. Ne bi smjela biti shvaćena samo kao jednostavna pastoralna aktivnost nego kao očitovanje onoga što ona jest po svojoj prirodi i svom poslanju. Nova evangelizacija je usmjerena ne samo na kršćane koji su se udaljili od vjere nego na sve. Njezina je svrha naviještati Krista, pravog Boga i pravoga čovjeka, raspetog da bi na sebe preuzeo svu ljudsku bijedu, uskrsnulog kako bi svi mi imali život. Svi vjernici, po svom krštenju, pozvani su sudjelovati u tome: obitelji, mladi, koji su, općenito, spremniji postati misionari, ali i župe, pokreti i nove zajednice. Također kateheza i katoličke škole trebaju postati sve više mjesta evangelizacije. Sakramenti su, na kraju, privilegirana mjesta za ostvarenje te nove evangelizacije. Radi se i o traženju novih putova za evangelizaciju, kao što su nove tehnologije, Internet, društvene mreže. Međutim, to je moguće samo ako se, slijedeći primjer kršćana u Djelima apostolskim otvorimo na nov način Duhu Svetomu: „Neće biti nove evangelizacije bez nove Pedesetnice“.
Izbor Albanije, zemlja mučenika, bilo je posebno znakovito za obrađivanje teme nove evangelizacije. To je prigoda za sve prisutne biskupe da se podsjete na svjedočanstvo koje je dala albanska misionarska Crkva kao i sve katoličke Crkve istočnoga obreda pod komunističkim režimima.
Mons. Rino Fisichella, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, obratio se sudionicima zasjedanja. Primjećujući da mnogi Europljani danas više ne znaju ništa o kršćanstvu, kazao je da treba vidjeti priliku za rast u činjenici da se riječ „kriza“ danas naširoko koristi. Prema njegovu mišljenju, „nova evangelizacija je prilika koja nam je ponuđena za čitanje i tumačenje sadašnjeg povijesnog trenutka na način da redovite crkvene aktivnosti postanu izvanredne. Drugim riječima, pozvani smo živjeti na izvanredan način redovit događaj života Crkve koji je evangelizacija“. Zaključio je izlaganje podsjećanjem na inicijativu „misija metropola“ koje će održati u 12 velikih europskih gradova tijekom sljedeće korizme.
Prošle aktivnosti CCEE-a. Tijekom zasjedanja predstavljena su izvješća o aktivnostima komisija CCEE-a: CEEM-a (Europska biskupska komisija za medije), Komisije „Caritas in Veritate“, Komisije „Kateheza, škola i sveučilište“ i Europske službe za zvanja (EVS). Također su predstavljeni rezultati 11. susreta predsjednika biskupskih konferencija Jugoistočne Europe i 13. susreta biskupa Katoličkih crkava istočnog obreda.
Buduće aktivnosti CCEE-a. Prihvaćeno je da se nastavi s pripremama pojedinih inicijativa predviđenih u kalendaru za posljednje mjesece 2011., za 2012. i 2013. Na poseban način za sljedeće mjesece naznačeni su: 40. obljetnica CCEE-a (1971.-2011.), 22. studenog 2011. u Rimu kada je, između ostalog, previđeno da svoje intervente izreknu državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone i mons. Salvatore Fisichella, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, filozof Rémi Brague i poštovani g. Luca Volonte, predsjednik narodno-kršćanske demokratske grupe (EPP-DC) u skupštini Vijeća Europe; i 14. susret biskupa Katoličke Crkve istočnog obreda koji će se održati u Oradeu, (Rumunjska), od 3. – 6. studenog 2011. na temu „Evangelizacija u Katoličkim crkvama istočnog obreda u Europi“. Između ostalih, za 2012. predviđene su aktivnosti: 12. susret predsjednika biskupskih konferencija Jugoistočne Europe (Strasbourg, ožujak 2012.), kongres o katehezi (Rim, 7.–10. svibnja 2012.) na temu kršćanske inicijacije, susret odgovornih osoba na nacionalnoj razini za „socijalna pitanja“ biskupskih konferencija (Trst, 3.–5. rujna 2012.), 2. europski socijalni dani koji se organiziraju zajedno s COMECE-om a predviđeni su za 2013. u Granadi (Španjolska). Plenarno zasjedanje je, također, odlučilo osnovati radnu grupu sa zadaćom da utvrdi načine konstituiranja jedne nove komisije CCEE-a koja bi se posebno pozabavila svećeničkim zvanjima.
U kontekstu služenja CCEE-a Crkvi u Europi, predstavljen je, između ostalog, Eurocathinfo.eu, službeni informativni portal i Intranet biskupskih konferencija u Europi (bit će „on-line“ do kraja godine).
U Tirani, sudionici su također informirani o sljedeća dva svjetska susreta kojima se ističu ključnih aspekti poslanja Katoličke Crkve i koji će se održati u Europi: Svjetski susret obitelji (Milano, Italija, od 30. svibnja do 2. lipanj 2012.) i 50. Međunarodni euharistijski kongres (Dublin, 10.–17. lipnja 2012.).
Ekumenizam. U okviru ekumenskog dijaloga, sudionici su upoznati s radom Zajedničkog odbora CCEE-KEK (Konferencije europskih crkava) i Drugog europskog katoličko-pravoslavnog foruma (Rhodos, 18. – 22. listopada 2010.). Treći europski katoličko-pravoslavni foruma održat će se u Lisabonu (Portugal), 4.–7. lipnja 2012.).
Apostolski pohodi pape Benedikta XVI. u Europi. Tijekom zasjedanja predsjednici su primili na znanje nekoliko kratkih izviješća o nedavnim apostolskim pohodima pape Benedikt XVI., a na osobit način: o pohodu u Hrvatskoj (4.–5. lipnja 2011.), o Svjetskom danu mladih (Madrid, od 16. – 21. kolovoza 2011.) i o Papinu pohodu u Njemačkoj (22. – 25. rujna 2011.). Sve Biskupske konferencije, kojih se ovi pohodi tiču, suglasne su u isticanju su pohodi bili prigoda velikog crkvenog jedinstva i snažnog Papina svjedočenja kao učitelja i nasljednik apostola. Uvijek su lokalni vjernici s velikim entuzijazmom, pozornošću i dušom prihvatili Papine riječi koje nisu upućene samo vjernicima u pojedinoj zemlji nego cijeloj Europi. Također su se susreti s civilnim institucijama i predstavnicima drugih religija pokazali kao prigode velikog bratstva.
Kršćani u Svetoj zemlji. Plenarno zasjedanje izrazilo je određenu brigu za svjedočenje latinskog jeruzalemskog patrijarha Fouada Twala koji je izvijestio o teškom položaju u kojem žive kršćanske zajednice u Svetoj Zemlji. Kako bi se zaustavilo iseljavanje kršćana koji bježe iz stanja nesigurnosti i bijede, nužno je da biskupske konferencije u Europi nastave svoje nastojanje u senzibiliziranju vlastitih vjernika u potpori kršćana u Svetoj Zemlji i preko promicanja hodočašća.
Odnos između europskih institucija i Crkve. U temu dijaloga s europskim institucijama uveli su mons. André Dupuy, apostolski nuncij pri Europskoj uniji, mons. Adrianus van Luyn, predsjednik COMECE-a i mons. Piotr Mazurkiewicz, generalni tajnik COMECE-a. U temu dijaloga s Vijećem Europe u Strasbourgu uveo je mons. Aldo Giordano, stalni promatrač pri Vijeću Europe. Iz njihovih izvješća jasno je vidljiva želja Crkve da prati rad europskih institucija preko jasnog i stalnoga rada prožetog dijalogom.
Promatranje slučajeva diskriminacije i netrpeljivosti prema kršćanima u Europi. Predstavljene su aktivnosti ureda za promatranje koje svjedoče o zabrinjavajućem ponovnom rastu slučajeva diskriminacije i netrpeljivosti u odnosu prema kršćanima i u Europi. Biskupske konferencije su pozvane da pomognu aktivnosti ureda za promatranje na osobit način u utvrđivanju objektivnosti slučajeva koji dolaze sv do ureda za promatranje i u traženju, nakon što se potvrdili istinitost, odgovarajućih rješenja kako bi se informirale lokalne vlasti o onom što se događa slijedeći na taj način smjernice koje su određene u različitim rezolucijama OESS-a.
Na zasjedanju su također sudjelovali mons. Dimas Lara Barbosa, nadbiskup mitropolit iz Campo Grandea (Brazil) i drugi potpredsjednik CELAM-a (Latinsko-američko biskupsko vijeće), i mons. Simon Ntamwana, nadbiskup iz Gitegae i delegat SECAM-a (Vijeće biskupskih konferencija Afrike i Madagaskara). Suradnja sa SECAM-om konkretizirat će sse ove godine preko Simpozija afričkih i europskih biskupa (Rim, 13 –17. veljača 2012.) na temu „Pastoralna solidarnost u globaliziranom svijetu“.
Na kraju radnog dijela zasjedanja predsjednici biskupskih konferencija zahvalili su: mons. Rroku Mirditi i njegovim suradnicima za njihovo srdačno gostoprimstvo, mons. Ramiru Molineru Inglésu, apostolskom nunciju u Albaniji, i na kraju kardinalu Marku Ouelletu, prefektu Kongregacije za biskupe, koji je pratio rad zasjedanja. Radni dio zasjedanja održan je u srdačnom i prijateljskom ozračju, a obogaćeni su trenutcima molitve i svakodnevnim slavljenjem Euharistije s lokalnom zajednicom. Posebno intenzivan trenutak bio je susret s časnom sestrom franjevkom Marijom Kaleta, koja je na kraju zasjedanja iznijela svoje kršćansko svjedočanstvo pod komunističkim režimom. (kta)