Sjednica Vijeća za ustanove posvećenog života i družbi apostolskog života BK BiH
Vijeće za ustanove posvećenog života i družbi apostolskog života Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održalo je u Sarajevu 6. ožujka svoju redovnu sjednicu pod predsjedanjem banjolučkog biskupa mons. dr. Franje Komarice. Između ostalog, članovi Vijeća su raspravljali o liturgijskim i pastoralnim programima koje su redovnici i redovnice provodili tijekom prošle godine koja se u Crkvi obilježavala kao Euharistijska godina. Iznijeli su veći broj dragocjenih plodova u njihovim redovničkim zajednicama kao i u župnim zajednicama u kojima djeluju.
Razmatrajući posebno neke od aktualnih izazova i potreba članovi Vijeća su se složili da sugeriraju biskupima uvođenje posebne duhovne skrbi za bolesne vjernike u medicinskim ustanovama, barem u većim gradovima gdje takvih redovito ima mnogo. U duhu već postojećeg Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica te najavljenog Ugovora između BiH i Svete Stolice bit će još veća mogućnost institucionaliziranja dušobrižništva u bolnicama, lječilištima, sirotištima i svim drugim ustanovama za zdravstvenu i socijalnu skrb.
Članovi Vijeća su saslušali izvještaje o obilježavanju Dana posvećenog života (redovništva) 2. veljače u pojedinim biskupijama odnosno regijama, među kojima su se svojim sadržajem posebno isticali susreti u Livnu i Sarajevu na kojima su sudjelovali redovnici i redovnice, ali i drugi s područja livanjskog i sarajevskog dekanata. Vijeće je razmatralo i mogućnosti da se obilježavanje Dana posvećenog života animira na cijelom području Bosne i Hercegovine gdje žive i djeluju redovničke osobe, a da se sadržaj proslave što bolje osmisli. Sugerirat će biskupima da oni potaknu redovnike i redovnice i njihove redovničke poglavare na zajedničko molitveno okupljanje s dijecezanskim svećenicima i vjernicima.
Vijeće je razmatralo i aktualno brojno stanje, zaposlenost redovnika u raznim zadaćama Crkve te brigu za redovnički pomladak. Koncem 2005. godine u cijeloj BiH je bilo 400 redovnika iz šest različitih družbi, među kojima ogromnu većinu čine franjevci provincije Bosne Srebrene i Hercegovačke provincije Uznesenja Marijina. U župnom dušobrižništvu je aktivno 197 redovnika. Redovnica ima 549 iz šesnaest različitih družbi među kojima su najbrojnije franjevke Bosansko-hrvatske te Hercegovačke provincije, zatim sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog, Služavke Malog Isusa, Kćeri Božje ljubavi i Klanjateljice Krvi Kristove. U župnom dušobrižništvu radi 136 redovnica, u školama 88, u bolnicama 41, u staračkim domovima 14 itd. Iako je opća konstatacija da još uvijek ima lijep broj redovnika i redovnica, ne može se zanijekati sve manji broj novih zvanja, uslijed iskorijenjenosti katoličkih obitelji iz BiH kao i sve manjeg nataliteta. Vijeće će predložiti biskupima da se još intenzivnije poradi na pastoralu duhovnih zvanja, uključujući i redovnička zvanja.
Također je iznesen cijeli niz raznih izazova i potreba koje traže veću fleksibilnost, stručnost i zauzetost redovnika i redovnica kao: razne vrste ovisnosti, oboljeli od ratnog i poratnog sindroma, beskućnici, razbijene obitelji, siromašna i napuštena djeca i mladi, sve uočljivija glad za duhovnim vrijednostima i dr. Navedeni su i neki konkretni programi koje u ovom kontekstu provode pojedine redovničke zajednice.(kta)