Predsjednik Biskupske konferencije o stanju u Bosni i Hercegovini
Biskup Komarica je odgovarao na brojna pitanja novinara.
Generalno tajništvo Vijeća europskih konferencija (CCEE), upriličilo je 27. rujna 2012. prije početka plenarnog zasjedanja CCEE-a u švicarskom gradu St. Gallen konferenciju za tisak predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, banjolučkog biskupa dr. Franje Komarice. Moderator konferencije je kazao da organiziranje ovakve konferencije za novinstvo nije praksa CCEE-a, nego veliko iznenađenje ističući da su na taj način željeli upoznati nazočne novinare iz više europskih zemalja o aktualnoj situaciji Katoličke Crkve u BiH, kao i općenito o zemlji u kojoj je vođen rat s dramatičnim posljedicama po domaće stanovništvo.
Biskup Komarica je ukratko prikazao aktualno nezavidnu političku situaciju, koja je plod poratnog djelovanja dosadašnjih garnitura međunarodnih i domaćih političara. Posebno se zadržao na prikazivanju dramatičnog stanja članova Katoličke Crkve, koja u svojim redovima trpi velike gubitke jer se nije dogodio očekivani povratak nekoliko stotina tisuća prognanih i izbjeglih katolika.
Spomenuo je da je i Sveti Otac Benedikt XVI. početkom ove godine javno izrazio svoju zabrinutost „zbog teškog pitanja budućnosti katoličkog naroda u BiH“.
Biskup je govorio i o naporima koje ulaže vodstvo Katoličke Crkve u BiH u procesu praštanja, izmirenja i omogućavanja zajedničkog života pripadnika i etničkih i vjerskih zajednica u BiH, te zalaganje biskupa za obnovu crkvenih objekata ali i mnogih domova prognanika koji se žele vratiti; bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost. Naveo je cijeli niz novoizgrađenih odgojno-obrazovnih ustanova te socijalnih projekata, koje su, uz pomoć pojedinih Biskupskih konferencija i crkvenih organizacija iz Europe i USA uspjeli podići za dobro mnogih – i mladih i starih u zemlji.
Upoznao je novinare s naporima koje biskupi poduzimaju i u susretima predstavnika Srpske Pravoslavne Crkve i Islamske i Hebrejske zajednice te osobito s domaćim i stranim političarima da se konačno uspostavi pravna država i osigura ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH i svih njenih građana.
Naveo je izjave većeg broja europskih političara, koji u zadnje vrijeme sve češće spominju potrebu održavanja Europske konferencije o Bosni i Hercegovini kao nastavak Daytonskog mirovnog sporazuma te jačeg privlačenja BiH europskim integracijama i odmicanju od sve očitijeg utjecanja „nekih drugih interesnih sfera“.
Biskup Komarica je odgovarao na brojna pitanja novinara. Na pitanje, očekuje li od Crkve u Godini vjere kakvu konkretnu pomoć, biskup Komarica je izrazio očekivanje da će se življena vjera mnogih katolika u europskim zemljama zacijelo pokazati kroz njihova konkretna djela ljubavi prema braći i sestrama u potrebi pa tako i prema katolicima u Bosni i Hercegovini.
Po završetku konferencije biskup Komarica je dao još nekoliko zasebnih intervjua agencijama te radijskim i televizijskim postajama. (kta)