Molitveno-meditativno zborovanje u banjolučkoj katedrali na početku mirovnog samita

Međunarodni samit "Mir i pomirenje: Korak naprijed!" u Banjoj Luci

U nedjelju, 9. lipnja 2012. u 19 sati u katedrali sv. Bonaventure u Banjoj Luci molitveno-meditativnim zborovanjem započeto je međunarodni samit o miru i pomirenju „Korak naprijed“ koji se održava od 9. do 11. 6. 2013. u Banjoj Luci.

U banjolučkoj katedrali u nedjelju navečer okupili su se vjerski poglavari, ali i predstavnici društveno-političkog života Bosne i Hercegovine i regije kao i međunarodni predstavnici. U ime Katoličke Crkve, osim biskupa banjolučkog i predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. dr. Franje Komarice kao domaćina, sudjelovao je i nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto (Luiđi Pezuto). U ime Islamske zajednice na susretu su bili reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović i muftija banjolučki Edhem ef. Čamdžića dok je Jevrejsku zajednicu u BiH predstavljao g. Igor Kožemjakin. Na zbrovanju je bila i delagacija Srpske pravoslavne Crkve koji su biskupa Komaricu obavijestili da su samo „u ulozi posmatrača“, a ne i u ulozi aktivnih sudionika molitvenoga skupa. „Zahvaljujem za njihovu nazočnost, ali i izražavam žalost, vjerujem ne samo u svoje ime, što se nije ispunilo obećanje koje mi je kao svoju osobnu snažnu podršku ovom zborovanju dao poglavar Srpske pravoslavne Crkve njegova svetost Gospodin Irinej, patrijarh srpski“, kazao je biskup Komarica u svojoj pozdravnoj riječi.

Na skupu su sudjelovali brojni državni i entitetski društveno-politički kao i međunarodni predstavnici među kojima i suorganizatori samita: predstavnici Instituta Zrinski i profesorski zbor s ugledne političke škole John Kennedy Harvardskog sveučilišta u Bostonu na čelu s Draženom Komaricom i Steveom Jardingom te predsjednik Narodne skupštine RS-a mr. Igor Radojičić. Biskup Komarica je zaželo dobrodošlicu svima, a među ostalim i visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku, donedavnom zamjeniku predsjedatelja Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dr. Boži Ljubiću, predsjedniku Sabora Republike Hrvatske g. Josipu Leki, predsjedatelju Zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH Fehimu Škaljiću, zatim dvojici gradonačelnika: banjolučkom Slobodanu Gavranoviću i zagrebačkom Milanu Bandiću i drugima među kojima i zastupnici Europskog parlamenta g. Doris Pack. Tu su bili i pojedini ministri te diplomatski i drugi predstavnici kao i veći broj redovnica te drugih vjernika.

„Mnogi ste stigli u ovaj moj rodni grad iz drugih gradova naše – mnogim Božjim darovima – bogate domovine Bosne i Hercegovine; neki od Vas iz susjedne Hrvatske i drugih zemalja naše regije; ima Vas i iz drugih zemalja europskog kontinenta, a jedna oveća grupa Vas – i to u svojstvu suorganizatora našega okupljanja – stigla je čak iz Sjedinjenih Američkih Država“, kazao je biskup Komarica ističući da ovaj međunarodni samit, čiji je sadržaj ispunjen nadom i voljom za boljom budućnošću – „mir i pomirenje – korak naprijed“ započinju u Božjem hramu kao vjerujući ljudi u Svevišenjega Boga, kao pripadnici tri drevne monoteističke religije. „Ovo naše večerašnje meditativno-molitveno zborovanje u katoličkoj katedrali zamišljeno je kao prvo u bogomoljama našega grada, jer bismo se trebali okupiti i sutra u ovdašnjoj glavnoj džamiji Ferhadiji, a prekosutra u Sabornom hramu Srpske Pravoslavne Crkve. Na samom početku 1992. godine, prije izbijanja rata u našoj zemlji, učinili smo nešto slično mi, domaći poglavari naše dvije Crkve – Rimokatoličke i Srpsko-pravoslavne, te Islamske zajednice, zajedno sa svojim suradnicima, potičući vjernike naših zajednica da se, u duhu svoga vjerozakona, svim silama trude oko očuvanja svoga dobrosusjedskog zajedništva i ne dozvole podstrekačima nepovjerenja, isključivosti, mržnje, zloće i sukoba da uspiju u svojim duboko nehumanim nakanama“, podsjetio je biskup Komarica ističući da „ima i danas takvih mirotvoraca i čovjekoljubaca među nama“. Kazao je da „objektivno utvrđena istina o nedavnoj ratnoj tragediji u našoj zemlji uporno traži od nas da budemo njeni branitelji i promicatelji, a to uključuje odlučno zauzimanje za vladavinu zakona pravde, a ne zakona jačega, kako je, nažalost, sve ove poratne godine kod nas slučaj“.

Nazočnima se, nakon pročitanog svetopisamskog odlomka, obratio apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto. „BiH je zemlja bogata prije svega ljudima koji žive u njoj. Od svih pojedinačno i od svih zajedno ovisi njena budućnost i njena sposobnost oko zalaganja za mir. Takvo zalaganje nije moguće doli u ujedinjenom društvu. Pa ipak, jedinstvo ne znači jednolikost (uniformnost). Povezanost društva se jamči stalnim poštivanjem dostojanstva svake osobe i odgovornim sudjelovanjem svakoga prema svojim sposobnostima, zalažući ono najbolje u sebi...Pluralno društvo postoji samo poradi uzajamnog poštovanja, želje za upoznavanjem drugoga i stalnog dijaloga. Ovaj dijalog među ljudima je moguć jedino ako smo svjesni da postoje vrednote zajedničke svim velikim kulturama, zato što su ukorijenjene u narav ljudske osobe“, kazao je nuncij Pezzuto pozivajući sve da hrabro svjedoče, u zgodno i nezgodno vrijeme, da Bog želi mir i da Bog ljudima povjerava mir.

Kardinal Puljić je svoje obraćanje izgovorio u obliku molitve: „Bože, stojimo pred Tvojom Riječi koja je izazov za sva vremena, a posebno je izazov za naša vremena. Toliko smo željni mira u duši, u našim obiteljima u svom narodu i među narodima na cijeloj zemlji. Znamo da mir trebamo izmoliti, ali ga trebamo i tvoriti. Večeras te, Bože, molim za taj mir. Ulij nam svoga Duha da shvatimo i prihvatimo ono iz čega se mir tvori“, kazao je kardinal Puljić ističući da se moraju početi čistiti iznutra od svake zloće, mržnje, zavisti i tolikih otrova koji čovjeka iznutra nagrizaju i čine ga nesretnim, a onda iz vlastite nesreće i druge unesrećuje. „Praštanjem čovjek oslobađa srce od otrova, pročišćava pogled na čovjeka. Time ne skida s drugog njegovu odgovornost, jer ona ostaje pred Tobom, Bože. Ti si poznavatelj i sudac ljudskih srdaca. Znamo da si istinit i milosrdan“, rekao je kardinal Puljić.

Nazočnima se obratio i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović izražavajući uvjerenje da će svojim susretom i zajedničkom deklaracijom koju obznanjuju i upućuju bosansko-hercegovačkoj javnosti, svojim vjernicima, Crkvama i vjerskim zajednicama, političkim dužnosnicima i predstavnicima vlasti, građankama i građanima produbiti svoju vlastitu vjeru, svoje međusobno povjerenje, nadu za Bosnu i Hercegovinu i za njezine građane. ”Posebno mi je drago da to ovoga puta činimo iz ovog grada, da smo se susreli ovdje u Banjoj Luci. Vjerujem, naime, da smo u našem zajedništvu koje izražavamo i u našoj zajedničkoj deklaraciji dobro došli u ovaj grad i u ovome gradu, kao što vjerujem da našom zajedničkom deklaracijom i u ovom našem zajedništvu možemo osnažiti nadu za ovaj grad i nadanje građana Banje Luke u cijelom svijetu”, kazao je reis Kavazović. ”Nije u našoj moći promijeniti prošlost, ali vjerujem da možemo popravljati sadašnjost i truditi se da budućnost bude bolja od prošlosti. Vjerujem da ćemo se truditi da se, kao vjernici i braća, sljedbenici poslanika Ibrahima, nasilju suprotstavimo, da nepravdu ispravimo i da granice grijeha ne prelazimo”, riječi su reisa Kavazovića koji je pozvao, prije svih drugih, ljude vjere, da otklone nepravdu i zaustave nasilje koje je počinjeno ili se još uvijek čini u ime njih ili njihovih vjerskih zajednica, prema običnim ljudima.

Muftija Čamdžić je u svom obraćanju izrazio mišljenje da je ovaj samit „apsolutno korak naprijed“, te da se koračati dalje ne može bez istine, pravde i pomirenja. „Sa svojim različitostima jedni drugima se moramo približavati, jedni druge moramo upoznavati, tuđe adete i običaje moramo tolerisati, jedni s drugima svakodnevno dijalog voditi. Tolerancije i dijaloga nikada nije dosta i od dijaloga se nikada ne smijemo umoriti. I ovaj Samit mira i pomirenja je jedan veliki novi i snažni poticaj procesima pomirenja i napretka u našoj državi Bosni i Hercegovini“, kazao je muftija Čamdžić, koji je potom istaknuo da su „naše različitosti naše prednosti, da je multietična Bosna i Hercegovina naša sudbina, naša budućnost, a to se postiže pomirenjem i životom u miru“. Napomenuvši da „svi smo mi dio Evrope, i nama je stalo da Evropa živi u prosperitetu, gdje ćemo svi osjećati njenu demokratiju, ljudska prava i vjerske slobode“, kazao je kako „moramo biti otvoreni za sve ljude, koji traže duhovnu potporu, koji traže mir i sigurnost“, te je ustvrdio da se to ne postiže vojnom silom, već na temelju moralnog društva, u kojem su svi ljudi zaštićeni i zbrinuti, i u kojem se nesuglasice rješavaju putem dijaloga, a ne putem nasilja. „Praktičnim primjerima pomozimo jedni drugima u primjeni ovih plemenitih ciljeva, uspostavi mira, poštovanja i pomirenja“, pozvao je muftija Čamdžić.

Nazočnima je svoje riječi uputio i g. Kožemjakin, koji je na početku naglasio da su nesporazumi među ljudima postojali od kada postoji svijet ljudi, te je izrazio mišljenje da je „najtragičnije ako su se i kada su se dešavali na kolektivnom planu, među različitim grupama, jer su i posljedice takvih nesporazuma, najčešće oružanih sukoba među tim grupama ili narodima, ostavljali najteže gotovo neizlječive rane.“ Ističući da prošla događanja u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji i danas imaju za posljedicu netoleranciju, nerazumijevanje, nepovjerenje, podozrenje prema drugom i drugačijem, strah od neizvjesnosti i mogućnosti da se zlo ponovo dogodi, kazao je kako je „ta psihoza opšteg nepovjerenja“ prisutna među ljudima kao pojedincima, među narodima u cjelini, te je izrazio žalost da je, prema njegovom mišljenju, nepovjerenje prisutno i među vjerskim zajednicama i Crkvama. „U javnom istupu među vjernicima, u propovijedima, službama, hudbama ili drugim oblicima obraćanja vjernicima u crkvama, džamijama, sinagogama i drugim bogomoljama, zadatak vjerskih službenika je da jezikom kojim govore nikada ne povrijede ljude koji pripadaju drugim vjerozakonima, jer nikada ne smijemo zaboraviti da smo svi mi potomci jednog čovjeka i jedne žene, djeca jednog i jedinog Boga, samo mu se molimo i slavimo ga na različite načine“, kazao je g. Kožemjakin, koji je potom kazao kako nije jednostavno govoriti o ratnim stradanjima, a izbjeći etiketiranje vinovnika zločina koji su se dogodili. “Nije jednostavno, treba mnogo dobre volje i iskrene želje,ali nije nemoguće. Mislim da i u tome treba imati dovoljno mudrosti, treba svako od nas poslušati poruke i učenja vlastitog vjerozakona, poslušati i sjetiti se Božjih zapovijesti i možemo uspjeti, moramo uspjeti“, kazao je, između ostalog, g. Kožemjakin.

U tekstu Deklaracije vjerskih poglavara izražena je želja poglavara Crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini da svojim okupljanjem doprinesu intenzivnijem dijalogu i suradnji među tri konstitutivna naroda u BiH, uključujući i nacionalne manjine i sve koji žive u BiH. Dalje se izražava uvjerenje da je moralna kriza u pozadini aktualnog društvenog stanja u Bosni i Hercegovini – na političkoj, ekonomskoj, duhovnoj i svakoj drugoj razini, te se smatra kako su pogažene neke temeljne vrijednosti, naročito pravednost i solidarnost, na kojima se temelji društveni život. „Kao vjernici u jednog Boga znamo da nitko nema pravo zloupotrebljavati vjeru i, u ime Boga ili svoje vjerske zajednice, poticati na netrpeljivosti ili pozivati na nasilje prema drugom čovjeku, nanositi mu zlo ili postavljati u pitanje njegova neupitna prava, koja mu kao Božjem stvorenju pripadaju. Takav čin je po svojoj naravi duboko protubožanski čin“, stoji u tekstu Deklaracije, u kojem se dalje navodi da nadležna državna tijela i nositelji vlasti, kao i predstavnici međunarodne zajednice trebaju poduzeti sve potrebne mjere kako bi svi obespravljeni ponovno došli u posjed svojih oduzetih ili pogaženih prava. Pri tome se nužnim smatra poduzeti sve potrebne mjere koje će omogućiti održivi povratak svih izbjeglica i prognanika, koji se žele vratiti u svoj rodni kraj. Izražavajući dalje zahvalnost svima za veliku materijalnu pomoć tijekom i nakon rata, potpisnici Deklaracije izrazili su mišljenje da se „moramo sve više oslanjati na vlastite snage“, te potiču svu domaću javnost, posebno one koji su materijalno moćniji, da se otvore potrebama svojih ugroženih sugrađana. Potpisnici Deklaracije izjavljuju da će važan rad, započet u godišnjim okupljanjima vjerskih poglavara tijekom dosadašnjih G8 i G20 samita, promicati i u svojem životnom okruženju te da će nastaviti zalagati se za duhovnu pomoć i konkretnu solidarnost prema obespravljenima, siromašnima, starima i napuštenima, nezaposlenima, onima koji su gurnuti na rub društva i kojima nema tko pomoći. „Okupljeni željom pravednog i trajnog mira s brojnim predstavnicima raznih sfera društvenog života zemlje i inozemstva na ovom samitu, koji želi biti konkretan korak naprijed u izgradnji mira i pomirenja, dajemo potporu ulasku Bosne i Hercegovine u euro-atlantske integracije. Apeliramo na domaće političko vodstvo da svoje deklarirane obveze u svezi s EU prevede u konkretna djela. Ohrabrujemo naše političke dužnosnike na što hitniju provedbu presude Europskog suda za ljudska prava (slučaj Sejdić i Finci protiv BiH)“, stoji dalje u Deklaraciji, u kojoj na kraju stoji: „Upućujemo svoje molitve Svevišnjem Bogu za sve stanovnike naše zemlje, a osobito za mudrost, slogu i odlučnost naših političkih predstavnika te za učinkovitu pomoć našoj zemlji od svih naših dobročinitelja iz inozemstva.“ (kta)