Priopćenje na kraju plenarnog zasjedanja Vijeća europskih BK (CCEE) 2013.

"Imamo nadu koju svijet traži"

---

Na kraju plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), koje je održano od 3. do 6. listopada 2013. u Bratislavi, okupljeni predsjednici biskupskih konferencija iz europskih zemalja uputili su Priopćenje za javnost pod naslovom „Imamo nadu koju svijet traži“. Spomenuto Priopćenje prenosimo u cijelosti:

"Imamo nadu koju svijet traži"

Godišnje plenarno zasjedanje predsjednika biskupskih konferencija u Europi ove je godine održano u Bratislavi (Slovačka ), u prigodi 1150. obljetnice dolaska svetih Ćirila i Metoda u zemlju slovačku, a na poziv mjesnog nadbiskupa i predsjednika Slovačke biskupske konferencije mons. Stanislava Zvolenskog. Na zasjedanju su sudjelovali, između ostalih, prefekt Kongregacije za biskupe (Sveta Stolica) kardinal Marc Ouellet i apostolski nuncij u Slovačkoj nadbiskup Mario Giordana.

Poruka pape Franje

U poruci upućenoj kardinalu Peteru Erdöu, predsjedniku CCEE-a, papa Franjo je izrazio svoje poštovanje i blizinu za rad biskupskih konferencija u Europi, a osobito za njihov doprinos u razmišljanju o temi laikata i za promicanje kulture „koja uvezuje u stalni sklad vjeru i razum, istinu i slobodu“. Tijekom zasjedanja predsjednici su više puta iskazali želju da zahvale Svetom Ocu za njegov nauk, njegovo svjedočenje i njegov misionarski primjer pa su mu uputili pismo kojim izražavaju svoju duboku povezanost s Petrovim nasljednikom.

Novi član CCEE-a

Na plenarnoj sjednici CCEE-a, na preporuku Kongregacije za biskupe (Sveta Stolica), jednoglasno je prihvaćena molba apostolskog administratora Estonije biskupa mons. Philippa Jourdana da postane član Vijeća europskih biskupskih konferencija. Stoga, CCEE sada čine 33 predsjednika biskupskih konferencija nazočnih u Europi i nadbiskupi Luksemburga i Kneževine Monako te maronitski ciparski nadbiskup i biskupi iz Chişinăua (Republika Moldavija) te biskupi eparhije Mukachevo i apostolski administrator Estonije.

Ponovni mandat generalnog tajnika

Mons. Duarte da Cunha jednoglasno je ponovno potvrđen za drugo petogodišnje razdoblje (2013.-2018.) na službu generalnog tajnika CCEE-a .

Susret s lokalnim predstavnicima vlasti

Premijer Robert Fico, u svom interventu na otvaranju susreta, naglasio je da su Crkva i Država u Slovačkoj zauzete u učinkovitoj suradnji za dobrobit građana zemlje. Sa svoje strane, predsjednik Republike Slovačke Ivan Gašparović, susrećući sudionike na primanju u petak, 4. listopada, podsjetio je da je istinska laičnost ona koja poštuje i cijeni vjersku dimenziju pojedinog društva. Činjenica da se zasjedanja događa u prigodi proslave 1150 godina od dolaska svetih Ćirila i Metoda, za predsjednika Gašparovića je povod cijenjenja i zahvalnosti za duhovnu baštinu solunske braće koja čini dio konstrukcije i sustava vrijednosti europske civilizacije. Na večeri prigodom zatvaranja susreta također je bio nazočan Jan Figel, potpredsjednik Slovačkog parlamenta koji je podsjetio da kršćanske vrijednosti trebaju biti u temelju konstrukcije aktualnog europskog zajednice .

Bog i Država. Europa između laičnosti i laicizma

Središnjom temom susreta u Bratislavi htjelo se provjeriti i potvrditi ispravnost prostora priznatog religiji, a time, dakle, i ulogu vjerskih zajednica u društvima europskih zemalja koje prolaze između laičnosti i laicizma naginjući se sad na jednu sad na drugu stranu.

Uvod je povjeren profesorici Emili Hrabovec, docentici povijesti, koja je izložila zaključke istraživanja provedenog pri biskupskim konferencijama. Prof. Francesco D'Agostino, docent filozofije prava, dr. Martin Kugler, ravnatelj Promatranja o vjerskoj diskriminacije i netoleranciji protiv kršćana u Europi, i kardinal Dominik Duka, praški nadbiskup, produbili su, nakon toga, pojedine aspekte povezane s pitanjima sekularizacije sa stajališta filozofije i teologije i, analizirajući trenutnu europsku situaciju, diskutirali su o modalitetima snažnijeg svjedočenja vjere u sekulariziranoj Europi.

Zaključci istraživanja, izlaganja i rasprave koja je uslijedila, omogućili su da se naznače pojedine opće tendencije i definiraju pojedine perspektive djelovanja. Na osobit način, iako je općenito prihvaćena ideja laičnosti kao odvojenosti Crkve i Države, istraživanje je, međutim, pokazalo da termin laičnost ne izražava u svim kulturama isti pojam, kako pokazuje mnoštvo izraza koji se koriste za njegovo definiranje (neutralnost, tolerancija, ispravno odvajanje, dobronamjernost itd.). To je dovelo do činjenice da je pojam laičnosti u zemljama srednje i istočne Europe važan pojam, stran mnogim lokalnim kulturama. Ono što je, zapravo, postalo jasno jest identitet katoličke vjere koja je uvijek usredotočena na tu odvojenost između Crkve i Države. To ne znači da Država nije zainteresirana za religiozni fenomen ili da Država mora imati neku vrstu religije „neutralne i laicističke države“.

Osvrćući se na različita područja vezana uz upitnik (obrazovanje, sveučilišta, administracija, ali i učenje povijesti itd.), profesorica Hrabovec napomenula je kako se u različitim sferama društvenog života često primjećuje uplitanje određenog laicizma i pokušaj da se izgradi isključivo negativna slika o Crkvi i o vjeri. Odgovor Crkve ne može biti zatvaranje na način da se pretvori u tvrđavu u Europi. Bez obzira na to što se događa , kršćani imaju jasan identitet utemeljen na njihovoj vjeri koja je živa i koja budi nadu: ključna je riječ koja se pojavila nekoliko puta u raspravi i koja je i u središtu apostolske pobudnice „Ecclesia in Europa“ koja ove godine obilježava i desetu obljetnicu. Kršćani su nositelji nade, iskustva i sadržaja vjere koja je zanimljiva svima. U nekoliko navrata, biskupi su izrazili uvjerenje da nada, koju Crkva donosi, jest nešto što svijet traži. A ta ista nada mora dati kršćanima hrabrost suočiti se s teškim situacijama otvorenog duha za pitanja ljudi, gledajući prije svega evangelizacijsko poslanje Crkve, koja, slijedeći svoga Gospodina, osjeća se pozvanom dati savjet o svemu što pripada ljudskom životu. Nije riječ o površnosti ili o nedostatku kritičke prosudbe svijeta ili da se želi ostati u onom što se tiče duhovnog ambijenta. Biskupi, dakle, predlažu da se ima pozitivan i otvoren pristup u sučeljavanja sa stvarnošću i sa socijalnim dinamikama. Iz rasprave proizišla su pojedina prioritetna područja koja nužno trebaju jasno promišljanje sa strane Crkve: pitanje odgoja, pastorala mladih, tema obiteljskog pastorala i brige obitelji te tema nezaposlenosti, osobito među mladima.

Profesor D’Agostino pružio je filozofsko razmišljanje počevši od intervenata pape Benedikta XVI. o Europi i poslanju Europe u svijetu. Sa svoje strane dr. Kluger je pokazao kako promatranje čina diskriminacije i vjerske netolerancije uspostavlja “sustav upozorenja” u službi evangelizacije i socijalnog sklada. Na kraju, kardinal Duka je podcrtao važnost da Crkva sudjeluje u javnoj raspravi, ne radi branjenja privilegija ili svog položaja unutar društva već za zajedničko dobro Europe. Premda je današnji svijet sekulariziran, to ne znači da Crkva nema prostor gdje bi se mogla izraziti. Iskustvo totalitarnih režima, koji su podnijele mnoge europske zemlje, potiče vjernike da ne budu ponovno “Crkva šutnje”.

Ukratko, za biskupe zdrava laičnost jamči slobodu naviještanja evanđelja i socijalnog nauka Crkve što je izvor te baštine nade i humanizma na bazi spleta europske civilizacije.

Tijekom susreta biskupi su pokazali zahvalnost za službu Crkvi i društvu koju Stalna misija Svete Stolice pri Vijeću Europe i ComECE-a provode pri europskim institucijama.

Plenarno zasjedanje je povlašteno mjesto koje promiče osobne susrete između predsjednika biskupskih konferencija i koje omogućuje dijeljenje zahtjevnih izazova i hitnih pitanja. Među njima izdvojena su sljedeća:

- Situacija katolika u Bosni i Hercegovini, zemlji za koju se još uvijek čini da je zaboravljena sa strane međunarodnih vlasti. Suočeni s nastavkom ove “neriješene nepravde”, biskupi cijele Europe, osim pokazivanja svoje solidarnosti s lokalnom Crkvom, ujedinjuju svoje glasove s građanima te zemlje sve dok ne bude istinske političke zauzetosti u rješavanju problema.

- Pozornost biskupa privukao je izostanak izvršenja sudske odluke u Bukureštu u vezi s rušenjem, sa strane gradonačelnika rumunjskog glavnog grada, velike zgrade pokraj katoličke katedrale u tom gradu.

- Tema izbjeglica koji dolaze u Europu zahtijeva sa strane europskih država učinkovitu solidarnost kako se ne bi ponovno dogodila situacija poput one koja je ovih dana doživljena u Lampedusi.

- Složena je također situacija Crkve u Sloveniji s kojim su upoznati biskupi izražavajući svoje jedinstvo i solidarnost s mjesnim biskupima i katoličkim narodom

- Gospodarska kriza u različitim europskim državama ima također velik odraz na Crkvu u Europi. Često se kršćanske zajednice susreću s brojnim molbama za pomoć koje ne mogu zadovoljiti zbog nedostatka sredstava. Apel na veću solidarnost između bogatih i siromašnih zemalja bio je jako prisutan.

Na kraju, sudionici su saslušali osobno svjedočanstvo mons. Williama Shomalija, pomoćnog biskupa Latinskog patrijarhata u Jeruzalemu, koji je predsjedao i molitvenom bdijenju za Svetu Zemlju, i njegovog blaženstva Ignacea Youssifa III. Younana, antiohijskog patrijarha Sirijaca, o dramatičnoj situaciji na Bliskom Istoku i u Svetoj Zemlji i o uvjetima teškog trpljenja kršćana, prisiljenih da napuste svoju zemlju. S obzirom na situaciju u Siriji, biskupi se nadaju da će diplomatske inicijative, koje su u tijeku, biti učinkovite i da neće biti licemjerja među onima koji govore da žele riješiti problem.

Ujedinjeni sa Svetim Ocem, biskupi traže da put dijaloga bude poduzet s više odlučnosti i da se u molitvi ujedine političke odluke koje vode hitnom gašenju vatre i prestanku ulaska u zemlju oružja kojim se hrani rat.

Svjetlo i milost liturgije časova i svakodnevna Euharistija vodili su radove koji su imali svoj vrhunac u hodočašću u katedralu u Nitri, koja čuva relikvije sv. Ćirila, i u činu povjeravanja Europe zaštiti svetih Ćirila i Metoda, suzaštitnika Europe i slavenskih apostola.

Kao svjedočanstvo liturgijskog i duhovnog bogatstva Crkve u Europi, slavljena je božanska liturgija u grkokatoličkoj katedrali u Bratislavi pod predsjedanjem njegovog blaženstva Sviatoslava Shevchuka, i animirana ljepotom pjesama te produbljena molitvom lokalne zajednice. (kta)