Susret biskupa BK BiH i članova Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH

Priopćenje s petog susreta biskupa BK BiH i KVRPP, prenosimo u cijelosti:

Pod predsjedanjem biskupa banjolučkog mons. dr. Franje Komarice, predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 28. travnja 2010. u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu, održan je peti susret biskupa BK BiH s članovima Konferencije viših redovnički poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine. Na susretu su sudjelovali svi biskupi i svi provincijalni poglavari i poglavarice Bosne i Hercegovine. Na početku zasjedanja upućene su čestitke novoizabranoj provincijskoj predstojnici Školskih sestara franjevki s. Franki Bagarić kao novom članu redovničke Konferencije.

Svjesni da u Bosni i Hercegovini, iako je prošlo petnaest godina od svršetka ratnih stradanja, još uvijek mnogi žive na rubu egzistencije, biskupi i provincijalni poglavari i poglavarice stavili su u središte svoga razmišljanja djelovanje redovničkih zajednica na socijalnom planu u Bosni i Hercegovini kao ostvarenje njihove karizme odnosno poslanja. Imajući u vidu da je redovnički život, u različitosti svojih karizmi i institucija, osobiti dar Crkvi te da socijalno-karitativna djelatnost spada u samu narav redovničkog života, saslušali su izlaganje s. Ivanke Mihaljević, provincijalne glavarice Školskih sestara franjevki, u kojem je između ostalog iznijela analizu aktualnog djelovanja pojedinih redovničkih zajednica na socijalnom području kao svjedočenju Božje ljubavi prema svakom čovjeku, osobito prema onima na rubu društva. U spomenutom izlaganju iznesene su konkretne djelatnosti redovnika i redovnica na socijalnom planu u Bosni i Hercegovini koje se odnose na rad u: bolnicama, dječjim vrtićima, školama, staračkim domovima, rehabilitacijskim centrima i centrima za ovisnike, pučkima kuhinjama, patronažnim službama, sirotištima, domovina za nezbrinutu djecu, prihvatilištima za beskućnike itd. Najveći dio svega nabrojenog, pokrenule su same redovničke zajednice, odnosno Crkva. Uočeno je da se sve redovničke zajednice susreću s gotovo istim problemima kao što su nedostatak potpore socijalnim projektima od strane države, nedostatak zakonskih odredbi i različitost zakonodavstva i njegove primjene na raznim razinama, nedostatak zakona o restituciji odnosno povratu oduzete imovine. Spomenuta je potreba redovite duhovne skrbi u staračkim domovima i bolnicama.

Sudionici su se suglasili da djelovanje na socijalnom području otvara velike mogućnosti dijaloga sa svima koji nastoje oko dobra čovjeka te da je vrijeme velikih kriza i izazova – kao što je sada slučaj - u isto vrijeme prigoda za nove inicijative i mogućnost kako bi, po autentičnom življenju Evanđelja, služili Bogu i ljudima posebno onima u potrebi. Želja im je da i ovo vrijeme bude vrijeme oživljavanja redovničkih karizmi i novog poleta redovničkih zajednica.

Naglašeno je da Crkva ne smije bježati od nijednog napora kada treba kršćansko milosrđe pokazati na djelu u nastojanju da olakša bol i životnu dramu ljudi potrebnih pomoći te da im ponudi životnu nadu koju i sama darom Božjim posjeduje. Razgovarano je o iznalaženju najboljih načina koordinacije djelovanja redovničkih zajednica na socijalnom planu s pastoralnim programom na dijecezanskim razinama odnosno umrežavanju djelovanja crkvenih institucija na socijalno-karitativnom planu. Pokazala se potreba organiziranja seminara i duhovnih susreta za one koji pri redovničkim zajednicama djeluju na socijalnom planu. Također je ukazano na potrebu aktivnijeg uključivanja predstavnika Crkve pri predlaganju pojedinih državnih zakona koji se tiču socijalnog djelovanja kako bi ti zakoni bili uistinu u službi onih koji rade na dobro socijalno i zdravstveno ugroženih ljudi. Konstatirano je da je rad redovničkih zajednica na socijalnom planu s djecom i mladima zastupljen u dosta velikoj mjeri kao i skrb o starim osobama, ali i da bi trebalo veću brigu posvetiti obiteljima, posebno onima s brojnom djecom iako već postoje određene inicijative na raznim crkvenim razinama. U tom duhu predloženo je da se osnuje jedno novo tijelo pri Biskupskoj konferenciji koje bi pokretalo inicijative na planu zauzimanja za promicanje života i pružanju pomoći obiteljima s brojnom ili bolesnom djecom.

Biskupi i redovnički poglavari i poglavarice saslušali su izvješće o nedavnom susretu predstavnika raznih katoličkih laičkih društava u BiH koje je organiziralo Vijeće za laike Biskupske konferencije. Istaknuta je potreba duhovnoga vodstva društava, molitvenih pokreta i zajednica kao i njihova aktivnog uključenja u izgradnju župnog zajedništva imajući u vidu da svaka redovnička zajednička ima svoju specifičnu karizmu. Naglašena je i nužnost aktivnijeg uključivanja na polju sredstava društvenog priopćivanja sa svrhom promicanja evanđeoskih vrjednota.

Susret je završen zajedničkim euharistijskim slavljem u nadbiskupskoj kapeli koje je predslavio nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, a prigodnu propovijed uputio je biskup Komarica. Tijekom Mise na osobit način molilo se za Svetog Oca Benedikta XVI. kao izraz odanosti i potpore u vremenu napada na njega, a o petoj obljetnici održavanja njegove prve opće audijencije nakon izbora za papu. Također su u molitvu uključili dušu pokojnoga Alberta, oca apostolskog nuncija u BiH nadbiskupa Alessandra D'Errica kojemu su uputili zajedničko pismo sućuti. (kta)