Biskupi slavili Misu uoči 59. redovnog zasjedanja Biskupske konferencije BiH

Sarajevo · 4.11.13

Euharistiju je predvodio nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić


U večernjim satima u nedjelju, 3. studenog 2013. biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine slavili su Svetu misu u sarajevskoj katedrali Srca Isusova za pokojne nad/biskupe, svećenike, redovnike i redovnice. Budući da se ove godine navršava 550 godina od pada Bosne, molilo se i za sve one koji su tijekom stoljeća stradali zbog vjere u Krista i vjernosti Katoličkoj Crkvi.

Euharistiju je predvodio nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s apostolskim nuncijem u BoH mons. Luigijem Pezzutom, članovima Biskupske konferencije BiH na čelu s predsjednikom BK BiH mons. dr. Franjo Komaricom, biskupom banjolučkim i delegatima Hrvatske i Austrijske biskupske konferencije mons. Slobodanom Štambukom, biskupom hvarsko-bračko-viškim, i mons. Maximilanom Aichernom, biskupom iz Linza u miru, te delegatom Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda mons. Ilijom Janjićem, biskupom kotorskim. Suslavilo je dvadesetak svećenika, a na Misi je sudjelovao veći broj redovnica te bogoslovi i drugi vjernici.

Kardinal Puljić je pojedinačno pozdravio sve biskupe i sve nazočne kao i one koji Misu prate putem valova Radio Marije. Nakon toga, biskup Štambuk je za ovo Misno slavlje predao kardinalu Puljiću kalež i pliticu koje je pretposljednji bosanski kralj Stjepan Tomaš darovao hvarskom biskupu Tomi Tomasiniju u znak zahvalnosti za uspješno posredovanje između njega i tadašnjeg pape Eugena IV. „U ime moje tro-otočne biskupije iz koje dolazim - Hvara, Brača i Visa ovaj put prinosim na uvid ovaj kalež i ovu pliticu koja ima svoju duboku povijest i vrlo važno značenje. Prije više od 550. godine, to jest prije nego se dogodio tragični slučaj pada Bosne šaptom, ovaj kalež bi dar pretposljednjeg kralja bosanskoga Stjepana Tomaša Papinom delegatu biskupu Tomi Tomasiniju koji je tada bio hvarski biskup. Čast mi je da će večeras u ovom kaležu i na ovoj plitici biti Krv Kristova i Tijelo Kristovo i da u tu Krv želimo pomiješati tako puno puta prolivenu krv na ovim stranama 'za krst časni i slobodu zlatnu'“, kazao je biskup Štambuk.

Govoreći na početku propovijedi o obljetnici pada Bosne, kardinal Puljić je naglasio potrebu molitve za one koji su u tom razdoblju „istinski dali živote ostajući vjerni Bogu, Crkvi i svome narodu“. Istaknuo je potom da je ovaj povijesni kalež pun simbolike te da u njega „stavljamo sve te pokojne duše, jer naša molitva za njih jeste naša zahvalnost da mi jesmo, da mi postojimo, da smo tu“. „Upravo iz te zahvalnosti molimo za duše naših pokojnika, koji su ugrađivali sebe u našu povijest. Mi tu povijest želimo poštivati, prihvatiti, ali isto tako je važno da tu povijest poznajemo“, kazao je kardinal Puljić dodavši da narod koji ne poznaje svoju povijest nema budućnosti.

Osvrnuvši se potom na razlog pada Bosne, kardinal Puljić je ustvrdio da su sebični interesi vođa u Bosni prevladali na račun stradanja naroda. Ističući da je „nesloga“ problem povijesti, ali i sadašnjosti, podsjetio je da su se domaće vođe tada prevarili očekujući pomoć drugih. „Velikaši zapada, Europe, oni su spavali. I danas možemo reći da često za ove 'male', nemaju interesa. Pa i sada, kada tobože žele izgraditi mir, čudno pristupaju tome miru“, riječi su kardinala Puljića koji je kazao da je za opstanak u današnjem vremenu potrebno učiti iz povijesti.

Potom je na osobit način izrazio zahvalnost svima koji su sačuvali vjeru kroz višestoljetno razdoblje BiH pod osmanlijskom vlašću, posebno izdvajajući franjevce i tadašnje obitelji. „Obitelj je bila prva škola vjere, škola molitve. I zato moramo staviti upravo i danas naglasak na obitelj koja će sačuvati vjeru. I danas će ponajprije obitelj prenijeti tu vjeru“, kazao je kardinal Puljić.

Ističući potom važnost ostvarivanja jednog naroda u vlastitom identitetu u suživotu s drugima i izgrađivanja BiH s osobitošću duha i kulture tog naroda, kardinal Puljić je naglasio potrebu molitve kako bi „ono što jesmo voljeli, živjeli i nudili budućim pokoljenjima“. Izrazivši potom žaljenje da se u ovoj zemlji pišu različite povijesti, prema kojima su nečiji „junaci“ drugima „zločinci“, primijetio je da se stabilan mir u takvim uvjetima teško može izgraditi.

Tijekom Mise ceremonijama je ravnao mons. Tomo Knežević, a liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mješoviti zbor pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića. (kta)