Održana sjednica komisije Justita et pax BK BiH

Komisija je svim građanima BiH, koji imaju državljanstvo RH s prebivalištem u BiH, uputila poziv za izlazak na referendum i glasovanje "ZA"

Detalj sa zasjedanja

Pod predsjedanjem biskupa banjolučkog mons. dr. Franje Komarice održana je prostorijama Biskupske konferencije BiH, 30. studenog 2013. sjednica Komisije Justitia et pax (Pravda i mir) Biskupske konferencije BiH.

Članovi Komisije su saslušali izvješće biskupa Komarica o aktivnostima Biskupske konferencije BiH, Stalnog vijeća BK BiH kao i pojedinih članova BK BiH tijekom proteklih mjeseci u njihovu zalaganju za pravdu i izgradnju pravednog mira u Bosni i Hercegovini.

Razmotrili su aktualnu političku situaciju u kojoj se nalaze članovi Katoličke Crkve, osobito u entitetu RS i konstatirali da se njihova dugotrajna dramatična situacija ne poboljšava. Izostala je svaka ozbiljna briga domaćih i međunarodnih političkih predstavnika da se ratna i poratna obespravljenost katolika s područja toga entiteta iole poboljša. To se posebno odnosi na desetine tisuća prognanih katolika za koje se ništa učinkovito ne poduzima da se konačno vrate u svoja rodna mjesta te dobiju mogućnost da u njima ostanu živjeti životom dostojnim čovjeka.

Komisija apelira na Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine da, u okviru Regionalnog programa koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, ne zanemari – kao do sada - prognane Hrvate koji su se na njegov Javni poziv u velikom broju prijavili za povratak, osobito na području Bosanske Posavine, šire Banjolučke regije te Srednje Bosne.

U predvečerje referenduma u Republici Hrvatskoj o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene, Komisija je svim građanima Bosne i Hercegovine, koji imaju državljanstvo Republike Hrvatske s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, bez obzira jesu li se prethodno registrirali, uputila poziv za izlazak na referendum i glasovanje „ZA“.

Članovi Komisije su, također,saslušali žalbe predstavnika logoraša hrvatske nacionalnosti s područja entiteta Republike Srpske o njihovoj obespravljenosti pri traženju odštete za bespravno zatvaranje i držanje u logoru kroz duže vrijeme tijekom ratnih zbivanja. Sa žaljenjem su konstatirali da se i na taj način potvrđuje nepostojanje pravne države na području cijele Bosne i Hercegovine i očita diskriminacija, u ovom slučaju građana hrvatske nacionalnosti, te izostanak svakog učinkovitog zauzimanja od strane političkih dužnosnika za te diskriminirane ljude. Zaključili su da će s ovom problematikom trebati upoznati službene državne i međunarodne institucije u Bosni i Hercegovini. (kta)