Održana konferencija za novinstvo na kraju 60. zasjedanja Biskupske konferencije BiH

Svoj osvrt na zasjedanje iznijeli su predsjednik BK BiH biskup Franjo Komarica i domaćin zasjedanja biskup Ratko Perić

Konferencija za novinstvo na kraju 60. zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održana je, 21. ožujka 2014. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru. Svoj osvrt na zasjedanje iznijeli su predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. dr. Franjo Komarica i domaćin zasjedanja mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.

Biskup Komarica je podsjetio da su se biskupi Biskupske konferencije BiH sastali po 60. put na svom redovnom zasjedanju. Zahvalio je medijskim djelatnicima što prate rad Biskupske konferencije kao glavnom organizacijskog tijela Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini. Kazao je da su dio Europe te da ne bi trebali dopustiti onima, koji imaju glavnu riječ kada se radi o budućnosti Europe, da ih marginaliziraju nego da trebaju promicati istinu registrirajući i ono što je dobro i lijepo u društvu u BiH.

Biskup Perić je spomenuo da su biskupi već na svom prvom susretu 1995. godine odlučili godišnje se redovito sastajati u Banjoj Luci, Sarajevu i Mostaru. Napominjući da sve Biskupske konferencije svijeta imaju dva zasjedanja i to u proljeće i u jesen, kazao je da su biskupi BiH htjeli susretati se redovito godišnje u ova tri biskupijska sjedišta iako su se u početku s dosta muke probijali do Banje Luke i Sarajeva. Podsjetio je da se na proljetnom zasjedanju najvećim dijelom slušaju izvješća o radu u prethodnoj godini koja iznose biskupi kao predsjednici raznih Vijeća ili Komisija te donose pojedine prijedloge ili imaju pojedina pitanja.

Na novinarski upit, kako biskupi gledaju na federalizaciju Bosne i Hercegovine o čemu je govorio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, biskup Perić je odgovorio su biskupi u svom priopćenju na kraju zasjedanja izrazili svoj zajednički stav u kojem su rekli da sve ono, što ima jedan od tri naroda, imaju sva tri naroda, bilo da se radi o pravima, bilo o odgovornostima, o institucijama, o zakonima čak i političko-teritorijalno. Dodao je da na političarima kako će to konkretno provesti u svojim razgovorima i dogovorima dok je na biskupima da se drže ovakvih načela i prava. Na novinarski upit, ima li naznaka da bi u skoro vrijeme Sveta Stolica mogla imenovati trebinjskog biskupa, biskup Perić je odgovorio da sada o tome ništa ne zna te da je to u rukama Apostolskog nuncija i Svete Stolice koja će, kad vidi da su pogodne prilike i da je trenutak za imenovanje, postupiti kako misli da treba.

Na novinarsko pitanje, ima li povratka u Banjolučkoj biskupiji, biskup Komarica je odgovorio da bi volio kada bi mogao navesti cijeli niz pozitivnih primjera te dodao da takvih primjera sigurno ima. Kazao je da ga uvijek raduje kad političari najave nešto pozitivno od kojih očekuje da i ostvare ono što kažu. Podsjetio je da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a što su potvrdili i nadležni entitetski ministri, da će ove godine konačno početi izgradnja većeg broja kuća i za povratnike Hrvate, što do sada na žalost, nije bio slučaj iz velikog fonda prikupljenog na donatorskoj konferenciji održanoj prije dvije godine u Sarajevu kao i iz nekoliko drugih fondova. Izražavajući nadu da će se iz tih spomenutih fondova napokon pomoći i povratak Hrvata katolika, kazao je da je porazna statistika da u Republici Srpskoj ima jedna 5 % katolika odnosno Hrvata iz 1991. godine. Istaknuo je da cijela jedan narod nestaje u polovini zemlje pred očima političara i cijele društvene javnosti kao i nas crkvenih predstavnika.

„Taj obespravljeni narod čini se da ne pripada nikom drugom osim eventualno malo Crkvi – župnicima, biskupima odnosno direktorima Caritasa“, kazao je biskup Komarica napominjući da im općinski predstavnici često kažu da za njih nemaju ništa nego da idu Crkvi. „Potičem političare posebno resorne ministre na državnoj razini i u entitetima da jednom i oni preuzmu odgovornost u skladu sa svojom službom“, rekao je biskup Komarica izražavajući nadu da će uskoro krenuti realizacija mnogobrojnija obnova ne samo kuća prognanih Hrvata katolika nego i infrastrukture odnosno na održivom povratku. Podsjetio je i da godinama traže dozvolu za izgradnju župne crkve u Drvaru gdje ubijen župnik s hodočasnicima početkom drugog svjetskog rata, a župna crkva srušena nakon rata. Kazao je da se nada da će uskoro moći sahraniti posmrtne ostatke ubijenog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora i hodočasnika.

Biskup Perić je kazao da je to jedan proces izražavajući želju da taj proces uspije. Dodao je da, na žalost, sada imaju suprotan proces, a to je „da ljudi sele odavde i to koji nisu ugroženi kao što su ugroženi u nekim krajevima“. Spomenuo je kako se ovih dana moglo pročitati da je 1500 mladih od Livna preko Duvna do Mostara napustilo svoj kraj. „Budući da mladi Hrvati imaju domovnice i putovnice, odlaze najprije u Hrvatsku, a potom u zemlje europske unije ili još dalje do Kanade i Australije i to ne zato što ne bi voljeli ovu zemlju ili zato što bi se u ovoj zemlji nekoga bojali nego jednostavno zato što ih privlači nada u bolji standard života“, rekao biskup Perić podsjećajući da su biskupi u svom priopćenju na ovom zasjedanju dva puta istaknuli da „ohrabruju i podupiru sve katolike i sve druge stanovnike Bosne i Hercegovine koji, unatoč poteškoćama, ostaju na prostorima gdje su manje brojni“. Naglasio je da je biskupima stalo do ostanka u BiH ponajprije do katolika, ali i do svih – Srba muslimana i drugih. „Želimo se staviti na tu razinu da se zauzimamo za svakog onoga koji je stanovnik ove zemlje da ostane, da poštuje tu zemlju, da se drži zakona ove zemlje itd.“, istaknuo je biskup Perić. (kta)