Biskup Komarica na naučnom skupu u Aachenu
Naučni skup na temu: Europa sto godine poslije prvog svjetskog rata: San-sumnje-stvarnost
.jpg)
U četvrtak, 10. travnja 2014. u njemačkom gradu Aachenu (Ahen), u organizaciji tamošnje Biskupske akademije i Renovabisa održan je naučni skup na temu: Europa sto godine poslije prvog svjetskog rata: San-sumnje-stvarnost.
Na skupu pred izabranom publikom mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, iznio je svoja razmišljanja koja su naišla na veliku pozornost i zanimanje nazočnih. Njegov zadatak bio je upoznati nazočne na skupu kako se o spomenutoj temi govori iz perspektive Europe, osobito iz perspektive Bosne i Hercegovine.
Biskup Komarica je najprije upozorio na činjenicu zapostavljenosti država Istočne Europe od strane država Zapadne i Srednje Europe. Podsjetio je i na fatalno neodgovorno ponašanje zemalja cjelokupne Unije tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji te na poslijeratno podržavanje „kontroliranog kaosa“ kod nužne izgradnje pravne države i učvršćivanja nezaobilaznih vrednota i principa koje te iste zemlje zastupaju i primjenjuju u svojim sredinama.
Kao glavnog uzročnika za izbijanje prvog svjetskog rata biskup Komarica je ustvrdio da je to bio „opće rasprostranjeni nacionalizam od strane mnogih političkih vodećih tadašnjih sila“. Ideja je najstarijeg sina Otta von Habsburga Karla koji je ustvrdio: „Da sarajevskog atentata nije bilo, rat bi nekoliko mjeseci kasnije izbio zbog nekog drugog povoda“. Izrazio je nadu da „današnji odgovorni političari nikako ne bi smjeli više dopustiti da mir u Europi bude stavljen na kocku bilo zbog umora ili oživljavanja nacionalizama“.
Govoreći o pozitivnim vrijednostima, kojima se s pravom ponose članice Europske unije, osobito o slobodi, miru, blagostanju i sigurnosti, biskup Komarica je ustvrdio da „Europska unija mora još zreti i to ad intra i ad extra“ učeći iz većeg broja različitih krivih odluka koje su pogodile osobito one „male i unutar i izvan Unije“.
Odgovarajući na primjedbe da su „i domaći političari u BiH i na prostoru bivše Jugoslavije suodgovorni za tragediju koju su proživljavali i proživljavaju tamošnji narodi u nedavnom ratu i poraću“, biskup Komarica je iznio cijeli niz podataka da je to ipak sigurno nastavak prvog i drugog svjetskog rata, koje su vodili strani akteri, a domaći su bili samo „obavljači neslavnoga posla“. Nadodao je i da je rukopis prepoznatljiv i na drugim stranama gdje su izbili ratni krvavi sukobi sve do najnovijih događanja.
Govoreći o svojoj viziji Europe u budućnosti, biskup Komarica je upozorio da se u „suvremenom oblikovanju u Europi još uvijek primjećuju uskogrudni nacionali interesi“. Nadodao je kako bi više trebalo problematiku jednoga zdravoga nacionalnoga identiteta preispitati jer se on može osigurati od nacionalističkih isključivosti. Naglasio je nužnu potrebu duhovnih vrijednosti, poštivanja i mnogih različitosti europskih naroda i država, stavljanje države u službu vlastitih građana, a ne obrnuto; poštivanje i njegovanje života od njegova začeća do smrti, poštivanje obitelji, poštivanje prava na rodni kraj, na vlastiti identitet, na zaposlenje, na socijalnu pravdu, na slobodu kretanja, na demokratizaciju društvu, na suodgovornost svih građana oko zajedničkog dobra kao i poštivanje svih drugih ljudskih i građanskih prava i sloboda. Nadodao je i da je nužno ostvariti ono što su veliki pape blaženi Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. naglašavali u svojim vizijama o budućnosti Europe to jest povratak ka pravim korijenima Europe to jest civilizacijsko-humanističkoj baštini biblijsko-kršćanskoga poimanja čovjeka. Zaključio je kako će ipak rezultati sučeljavanja na duhovnom području biti odlučujući za budućnost Europe i svijeta. (kta)