Pozdrav delegata HBK vladike Kekića na zasjedanju BK BiH u Banjoj Luci

Pozdravnu riječ biskupa Kekića prenosimo u cijelosti

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine započela je, 16. srpnja 2014. u zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci svoje 61. redovno zasjedanje pod predsjedanjem mons. dr. Franje Komarice, biskupa banjolučkog i predsjednika BK BiH. Na zasjedanju sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH te delegati: Hrvatske biskupske konferencije mons. Nikola Kekić, vladika križevački, Slovenske biskupske konferencije, mons. Jurij Bizjak, biskup koparski, i Međunarodne biskupske konferencije mons. Stanislav Hočevar, nadbiskup metropolit beogradski. Svoju pozdravnu riječ uputio je i biskup Kekić, a prenosimo je u cijelosti:

Poštovana subraćo u episkopstvu: predsjedniče BK BiH, banjalučki biskupe Franjo, uzoriti gospodine kardinale Vinko, nadbiskupe i metropolito vrhbosanski, biskupe mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelju trebinjsko-mrkanski Ratko, vojni ordinarije Tomo, pomoćni biskupi vrhbosanski Pero i banjalučki Marko, poštovani tajniče BK BiH Ivo, sve vas u ime HBK, čiji sam delegat na ovom 61. zasjedanju BK BiH ovdje u Banjaluci, srdačno pozdravljam. Drago mi je da sam opet s vama i da ova dva dana s vama podijelim i vaše radosti i vaše žalosti i da poduprem vaša nadanja, kao i da se pridružim vašim žarkim molitvama koje svakodnevno trojedinome Bogu upućujete svaki za svoje duhovno stado, kao i za Crkvu Katoličku na ovim područjima.

Već sam više puta bio nazočan na vašim biskupskim susretima. Iz tih susreta imao sam priliku upoznati vašu Crkvu u BiH i čuti mnoge probleme s kojima se ovdje zajedno s vašim svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjernicima laicima već godinama susrećete. Htjeli ste i htjeli biste i dalje mrak koji se krvavim ratom nadvio nad ove krajeve i uvukao u ljude, odagnati kako bi svjetlo dobrote i ljubavi, pravde i mira ispaćenim narodima koji ovdje žive opet zasjalo. To činite posebno za hrvatski narod, koji je najveća žrtva svih žalosnih zbivanja ovdje, jer mnogi od njih nemilice su pobijeni od svojih susjeda, drugi protjerani, a ono što su generacijama sticali zli ljudi opljačkaše i njihove stoljetne domove zapališe. A srušiše i zapališe i njihove svetinje – hramove Božje. I to su činili planski. Bio je to paklenski plan. Kako je čovjek čudno biće! Može biti svetac, a može biti i sotona. Mnogi pojedinci i grupe ljudi pokazali su se ništavila od čovjeka. Normalan čovjek mora se pitati kako ti ljudi danas žive. Kako u svojoj kući mogu mirne duše gledati stvari koje su opljačkali? Jesu li to uopće ljudi ili nakaze od ljudi? I živjeti u takvom okružju i susretati čovjeka koji je tebi, tvojoj obitelji, tvojoj Crkvi i tvom narodu jučer takvo zlo činio, a nije došao pred lice pravde, doista nije lako. Treba imati puno, puno vjere i ljubavi da bi se čovjek izdigao iznad toga blata i bio u stanju reći: opraštam ti, opraštam vam. Bog, koji je Bog i jednih i drugih i trećih, ipak sve zna i sve vidi i njegova je zadnja. Molim Gospoda da se svi razbojnici, ratni i poratni, još živući na ovim prostorima, poput onoga razbojnika raspetoga zdesna spasitelja Isusa na Golgoti pokaju i tako spase duše svoje.

A sada bih vas kratko upoznao sa stanjem Crkve u Hrvatskoj o čemu raspravljalo na našem redovitom 48. zasjedanju od 13. do 15. svibnja i na izvanrednom zasjedanju, 2. lipnja, oba u Zagrebu.

Na 48. plenarnom zasjedanju BKH, uz sve biskupe, bio je nazočan i apostolski nuncij u Hrvatskoj koji je biskupe izvijestio o svojim aktivnostima. Posebno se osvrnuo na kriterije odabira kandidata za biskupstvo koje je postavio papa Franjo. Biskupi su prihvatili i odobrili Plan i program katoličkog vjeronauka za trogodišnje škole, a bilo je govora i o radnom tekstu Smjernica katehetskim uredima pri podjeljivanju i opozivu kanonskog mandata. Prihvaćen je prijedlog da HBK iduće godine bude domaćin susreta ravnatelja katehetskih ureda iz cijele Europe. Biskupi su upoznati sa sažetim prikazom odgovora na pitanja o pastoralu obitelji koja je BK poslala generalnom tajništvu sinode biskupa na temelju izvješća hrvatskih nadbiskupija i biskupija, o čemu će će raspravljati na izvanrednoj sinodi biskupa u listopadu ove godine u Rimu. Biskupi su nadalje razmotrili tekst poruke koju kane uputiti hrvatskoj javnosti o rodnoj ideologiji, koja se sve više iz raznih krugova nameće. Na zasjedanju biskupi su odlučili osnovati Hrvatsku katoličku mrežu – središnju medijsku ustanovu HBK koju čine IKA, HKR, Tiskovni ured HBK i odjel za nove medije. Za prvog urednika te ustanove imenovan je dosadašnji urednik HKR Anto Mikić. Biskupi su također osnovali Nacionalni ured HBK za osnovne i srednje škole sa zadaćom: pratiti i usklađivati ciljeve i strukturu obrazovanja u katoličkim školama.

Na kraju zasjedanja biskupi su uputili pismo pozdrava svetom ocu Franji u očekivanju Crkve katoličke u Hrvatskoj da skoro dođe do kanonizacije blaženoga Alojzija Stepinca i to u Hrvatskoj.

Ovdje još dodajem da su biskupi na kraju prvoga dana zasjedanja u zagrebačkoj katedrali služili zahvalnu liturgiju povodom proglašenja svetima Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.

Redoviti godišnji susret biskupa HBK i redovničkih poglavara održan je 2. lipnja. Uvodno izlaganje održao je isusovac Marijan Steiner govoreći o pastoralnim smjernicama u naučavanju pape Franje kao poticaju svima nama pastoralnim djelatnicima. Požeški biskup Škvorčević nazočne je izvijestio o Odredbama HBK o osnovnim i srednjim katoličkim školama u Hrvatskoj. Njih u Hrvatskoj ima 17 (9 biskupijskih, 8 redovničkih; od kojih 5 srednjih škola). Po Ugovoru između Svete Stolice i Vlade RH Ministarstvo obrazovanja, prosvjete i sporta plaća nastavnike, ostalo osnivač škole. Jedno od važnih pitanja je kako nastavnike koji se biraju preko natječaja osposobiti za predavače na katoličkim školama, da su doista moralne i u svakom pogledu besprijekorne osobe jer oni svojim radom i odgojem moraju stvarati katolički identitet. Da bi se lakše rješavali problemi koji s vremena na vrijeme nastaju i razgovora o tome s nadležnim Ministarstvom, oformit će se posebno tijelo.

Dubrovački biskup Kutleša nazočne je izvijestio o Smjernicama za postupanje u slučajevima spolnog zlostavljanja maloljetnika od strane klerika, koje je prema uputama Kongregacije za nauk vjere izradila i odobrila HBK, a koje su poslane u Rim na odobrenje.

Zaključeno je da će se Godina posvećenog života, koju će papa Franjo otvoriti na Prvu nedjelju došašća, 30. studenoga, na nacionalnoj razini zajedničkim hodočašćem redovnika, redovnica i Bogu posvećenih laika u Mariju Bistricu 14. ožujka 2015.

Popodne istoga dana, na izvanrednom zasjedanju HBK glavna tema rasprave bila je pomoć postradalima u poplavama koje su pogodile neke župe Požeške biskupije, a u najvećoj mjeri Đakovačko-osječke nadbiskupije. Bilo je riječi o tome što se već učinilo za postradale i što će se dalje činiti. Većinom glasova biskupi su zaključili da će se odreći dijela sredstava koja primaju od Ministarstva financija RH i darovati ih Caritasima: Đakovačko-osječke nadbiskupije, Požeške i Sisačke biskupije, te Caritasu BK BiH i Caritasu u Srbiji. Sveukupno 12 milijuna kuna.

Neka Duh Sveti prosvijetli sve nas zajedno i svakoga posebno kako bi se na ovom zasjedanju donijele mudre odluke u skladu voljom Božjom.