Održana tiskovna konferencija na kraju 62. redovnog zasjedanja BK BiH

Na konferenciji su govorili kardinal Puljić i biskup Komarica

Konferencija za novinstvo o temama i zaključcima 62. redovnog zasjedanja članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održana je u srijedu, 5. studenog 2014. u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu. Na konferenciji su govorili kardinal Vinko Puljić, metropolit nadbiskup vrhbosanski, i mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki i predsjednik BK BiH, koji su, također, bili otvoreni i za pitanja novinara.

Nakon pročitanog priopćenja sa zasjedanja, nazočnim medijskim djelatnicima se obratio kardinal Puljić koji ih je pozdravio i od srca im zahvalio za pokazano zanimanje za rad BK BiH. Osvrćući se na tijek zasjedanja, izrazio je zadovoljstvo da su se biskupi u kratkom razdoblju uspjeli razmotriti više tema koje su najvećim dijelom vezane uz pastoralnu skrb. Pohvalio je i doprinos delegata iz biskupskih konferencija Austrije, Hrvatske te Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda koji su „na svoj način uvezivali rad Katoličke Crkve na ovim prostorima“. Spomenuo je i da ga je osobito dojmila konkretnost smjernica tijekom zasjedanja te je izrazio radost da su uspjeli posvetiti vrijeme i bogoslovima Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.

Biskup Komarica je na početku svog obraćanja zahvalio nazočnim djelatnicima obavijesnih sredstava, kao i redakcijama iz kojih dolaze, što su došli popratiti ono što su radili napominjući da je to na određeni način i rad za opće dobro i dodajući da je to služba Crkve svugdje pa tako i u Bosni i Hercegovini. Kazao je da su biskupi tijekom zasjedanja najviše vremena posvetili nedavno završenoj III. Izvanrednoj Biskupskoj Sinodi održanoj u Rimu od 5. do 19. listopada 2014. na temu obitelji, na kojoj je i on službeno sudjelovao kao predsjednik Biskupske konferencije BiH, a o čemu je opširno izvijestio članove BK BiH. Napominjući da su na Sinodi sudjelovali biskupi iz svih dijelova svijeta, rekao je da je imao prigodu uvidjeti „doista jednu veliku dramu u kojoj se nalazi čovjek i cijeli ljudski rod“ jer se „urušava temelj ljudskog roda, urušava se život, urušava se osnovna ćelija ljudskog roda“. Istaknuo je da su, na osnovu toga, domaći biskupi uspjeli dobro sagledati problematiku koja pogađa obitelji u BiH, ne samo katoličke, ali osobito katolike, za koje je kazao da su „izloženi ovdje, kao i sve druge obitelji ove zemlje, svim ovim pojavnostima koje se šire, pogotovo zapadnom i srednjom Europom i prelijevaju na naša područja“. Pojasnio je da je radi utjecaja egoizma, hedonizma i relativizma ovdašnji čovjek poljuljan u svome temelju te da je sve manje brakova, a da su sklopljeni brakovi „nestalniji“, što dalje uzrokuje i smanjen natalitet.

„Dodatno je ovdje velika zabrinutost za fizičku opstojnost obitelji, članova Katoličke Crkve, čiji se broj dramatično smanjuje, umjesto da se povećava i da se, nekako, ispravlja velika nepravda nanesena i katoličkoj populaciji, odnosno katoličkim obiteljima ove zemlje. Prvo, ne možemo to ne znati; drugo, ne možemo to znati a šutjeti kad je u pitanju, evo, jedan takav negativni proces“, kazao je biskup Komarica napominjući da su biskupi na temelju toga donijeli određene zaključke koji će se trebati provoditi idućih mjeseci i to ne samo kao pripravu za predstojeću Biskupsku Sinodu već i nakon toga.

Na novinarsko pitanje, vodi li itko „računa“ o interesima pripadnika hrvatskog naroda na području Republike Srpske ili se radi o nekoj vrsti „političke trgovine“ kada se stranka, koja „sebi uzima za pravo“ da predstavlja Hrvate u BiH u većini, „hvali kako ima strateški sporazum sa vladajućom strankom u RS-u“, biskup Komarica je odgovorio da se u BiH ne vodi politika većeg dobra, nego „uskostranačka“ politika prema kojoj, kako je istaknuo, na prvom mjestu interesa nije ni država ni stanovništvo te države. S tim u vidu naglasio je da to pokazuje „prema vani, prema drugim zemljama i cijeloj Europi, određenu imbecilnost naših političara, našeg društva“. „To nisu političari kakvi mogu adekvatno razgovarati sa drugim političarima drugih zemalja, pogotovo kakvi trebaju ovoj zemlji, koja je izlazila i još uvijek izlazi mukotrpno iz strahota nedavnog rata, jer su rane, otvorene u tom nesretnom ratu, još uvijek itekako zatrovane, mjesto da se liječe“, riječi su biskupa Komarice koji je podsjetio da su biskupi BK BiH u tom pogledu nedavno izdali knjižicu pod nazivom „Politika po mjeri čovjeka“ i ponudili domaćim političarima. U prilog onom što je prethodno izrekao okupljenim novinarima biskup Komarica ponudio je na uvid prikupljene podatke o smanjenom broju katolika u mnogim župama Banjolučke biskupije ne samo u ratu nego i u poratnom vremenu.

Upitan da prokomentira činjenicu da se u političkim krugovima nije ozbiljnije razmotrio prijedlog biskupa BK BiH za društveno-pravno uređenje BiH pod nazivom: „Bosna i Hercegovina - izvor nestabilnosti i prijetnja miru ili buduća članica EU“, budući da određena politička stranka u svom programu kao prioritet navodi preustroj BiH tj. „federalizaciju“, kardinal Puljić je izrazio mišljenje da sa strane biskupa BK BiH ne postoji volja za ponovnim otvaranjem tog pitanja pojasnivši da njihov izvorni prijedlog nitko nije negirao kao bezvrijedan, ali da to nitko nije ni prihvatio kao podlogu za rad. „Tako da smo doživjeli da priča o multikulturalnosti i multireligioznosti je zapravo 'magla', a zapravo ide se jednim drugim tokom“, riječi su kardinala Puljića koji je istaknuo da je rezultat toga gubljenje u povjerenje onoga što se „naglas priča“, jer se vidi da se „ispod žita drugačije radi“. „Međutim, ne smijemo odustati, kao što je biskup Franjo rekao. Mi od našega glasa, borbe za prava za svakog čovjeka nećemo odustati, bez obzira kako i domaći i svjetski političari razmišljali“, ustvrdio je kardinal Puljić.

Na upit novinara, koliku podlogu bi Katolička Crkva dala nekom novoosnovanom političkom bloku u BiH, na bilo kojem nivou države, koji bi se, zastupajući proeuropsku politiku, kretao prema pravcu Europske Unije, kardinal Puljić je rekao biskupi BK BiH smatraju normalnim stavom da država Bosna i Hercegovina bude sastavnim dijelom „europske obitelji“. „Ne samo formalno, nego i gospodarski i demokratski, a, na poseban način, u procesu ostvarenja ljudskih prava i čovjekovog dostojanstva“, riječi su kardinala Puljića koji je dodao da nije uvjeren da su unutar EU u potpunosti ostvarena ljudska prava, ali je pohvalio „mehanizam“ kojim se do toga može i doći. Kazao je na kraju da će Crkva itekako podupirati proces europskih integracija, ali ne pod cijenu gubljenja svog identiteta, ili gubljenja prava vjerske slobode i moralnih načela u javnom životu. (kta)