Preporuci
Tiskaj
WordBanja Luka: Pozdravni govor predsjednika BK BiH mons. Tome Vukšića na početku 93. redovitog zasjedanja BK BiH
Na početku 93. redovitoga zasjedanja Biskupske konferencije BiH u srijedu 16. srpnja vrhbosanski nadbiskup i predsjednik BK BiH mons. Tomo Vukšić uputio je pozdravni govor koji prenosimo u cijelosti
Na početku 93. redovitoga zasjedanja Biskupske konferencije BiH, koje je počelo u srijedu 16. srpnja u Banjoj Luci, vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, predsjednik BK BiH mons. Tomo Vukšić uputio je pozdravni govor koji prenosimo u cijelosti.
POZDRAV NA POČETKU ZASJEDANJA
93. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Banja Luka, 16. srpnja 2025.
Na početku 93. redovitoga zasjedanja Biskupske konferencije BiH srdačno pozdravljam svu braću, članove naše konferencije: njezina dopredsjednika, mostarsko-duvanjskoga biskupa i trebinjsko-mrkanskog apostolskog upravitelja mons. Petra Palića, apostolskoga vizitatora za župu Međugorje mons. Aldu Cavallia i banjolučkoga biskupa i našega domaćina mons. Željka Majića, te njemu u njegovim suradnicima već sada zahvaljujem za sve usluge i gostoljubivost. Pozdrav također i mons. Franji Komarici, umirovljenom banjolučkom biskupu.
Pozdrav i zahvala također generalnom tajniku vlč. Bojanu Ivešiću i suradnicima u Tajništvu, koji su i ovaj put sve priredili da bi zasjedanje moglo proteći u najboljem redu.
S nama je apostolski nuncij nadbiskup mons. Francis Chullikatt, kojemu također izražavam srdačnu dobrodošlicu te ga već sada molimo da papi Lavu XIV. prenese naše pozdrave i molitve.
Bratski i srdačan pozdrav također našim ostalim dragim gostima, koji predstavljaju svoje biskupske konferencije. S nama je porečko-pulski biskup mons. Ivan Štironja, kojega molimo da prenese našu zahvalu Hrvatskoj biskupskoj konferenciji i sveukupnoj javnosti u Republici Hrvatskoj za pomoć i solidarnost sa Crkvom i svim ljudima u BiH i već sada mu zahvaljujemo posebice za informacije o procesu prijevoda Rimskoga misala na hrvatski jezik. Ovdje je i predstavnik Slovenske biskupske konferencije mons. Peter Štumpf, koparski biskup u apostolski upravitelj Morske Sobote, kojemu još jednom čestitamo na nedavnom imenovanju na službu biskupa u Kopru, i molimo ga da Slovenskoj biskupskoj konferenciji prenese našu zahvalnost za solidarnost iz toga dijela Crkve Kristove.
I.
Na ovom zasjedanju, drugom koje održavamo u jubilarnoj 2025. godini od rođenja Isusa Krista, osvrnut ćemo se najprije na provedbu zaključaka s prošle 92. redovite sjednice naše Biskupske konferencije. Potom ćemo saslušati izvješće Nadzornoga vijeća Caritasa BiH i godišnje izvješće predsjednika istoga Caritasa kao i izvješće o podjeli sredstava Tjedna solidarnosti za 2024. godinu. Također, pred nama je izvješće o provedbi đakonske pastoralne godine te i ovaj put zahvaljujem svima koji su u tomu sudjelovali. Tema su nam i kontakti s nekim rimskim dikasterijima i primjena sinodalnih smjernica kao i tema formacije akolita, lektora i izvanrednih djelitelja pričesti u našim zajednicama.
II.
Između našega posljednjeg zasjedanja i ovoga, koje započinjemo danas, zbili su se neki važni događaji u općoj i pokrajinskoj Crkvi. Tako je, na općem planu, umro papa Franjo i izabran Lav XIV. A na pokrajinskom, kao dio jubilejskih događanja obavili smo posvetu Presvetom Srcu Isusovu u svim župnim zajednicama. U Tomislavgradu smo održali šesti susret svećenika koji djeluju ili su podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, a 1100. obljetnicu splitskih crkvenih sabora, održanih u vrijeme hrvatskoga kralja Tomislava, u istom gradu i zajedno s drugim hrvatskim biskupima obilježili smo Euharistijskim slavljem.
U narednom razdoblju, osim redovitoga dušobrižništva, pred nama su još neki važni pastoralni događaji, koje preporučamo i pozivamo da u njima sudjeluju kojima je to moguće. Tako je za kraj srpnja predviđeno održavanje osmog obiteljskog dana sa središnjim događajem u župi Svete Obitelji na Kupresu a one, kojima nije moguće sudjelovati u tom događaju, pozivamo da iste nedjelje mole za obitelji u svim našim crkvenim zajednicama. U posljednju nedjelju mjeseca rujna, Euharistijskim slavljem u Prnjavoru, obilježit ćemo 59. svjetski dan sredstava društvenih komunikacija a u svim župnim zajednicama toga dana za vrijeme Euharistijskih slavlja molit će se za ovaj vrlo važan način pastoralnoga djelovanja. I početkom mjeseca listopada, na poticaj naše Biskupske konferencije i Hrvatske biskupske konferencije, sudjelovat ćemo na zajedničkom jubilarnom hodočašću hrvatskih katolika u Rim, gdje je predviđen također susret s Papom.
III.
Pod kraj mjeseca listopada ove godine navršava se 60 godina od proglašenja „Deklaracije o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama Nostra aetate“ Drugoga vatikanskog koncila, koja je kroz protekla desetljeća vodila Svetu Stolicu i mjesne Crkve u cijelom svijetu u izgradnji odnosa, promicanju dijaloga i suradnje sa sljedbenicima različitih tradicija, što je uvijek suvremena poruka i velika potreba svih ljudi a posebice u složenim društvima kao što je Bosna i Hercegovina.
Deklaracija, koja se zasniva na Isusovoj zapovijedi ljubavi prema svim ljudima, promiče dijalog ne kako konkurenciju evangelizaciji nego kao jedan od oblika i izraza Isusove ljubavi. Zato ona s iskrenim poštovanjem promatra načine djelovanja i življenja, zapovijedi i nauke koji, premda se umnogome razlikuju od onoga što ona sama drži i predlaže, ipak nerijetko odražavaju zraku one Istine što prosvjetljuje sve ljude. Istovremeno Crkva bez prekida naviješta i dužna je naviještati Krista, „koji je put, istina i život“ (Iv 14, 6), u kojemu ljudi nalaze puninu religioznoga života i u kojemu je Bog sve sa sobom pomirio. To je razlog zašto Crkva opominje svoje članove da razborito i s ljubavlju putem razgovora i suradnje sa sljedbenicima ostalih religija, svjedočeći kršćansku vjeru i život, priznaju, čuvaju i promiču ta duhovna i moralna dobra i društveno-kulturalne vrednote. (usp. Nostra aetate, 2)
U vrijeme tragičnih događanja u svijetu, važno je ponoviti također da Deklaracija inzistira na kršćanskom načelu univerzalnoga ljudskog bratstva čija se načela trebaju primjenjivati na svim područjima života. Naime, ne može se zazivati Boga, Oca svih ljudi, ako se otklanja bratsko ponašanje prema nekim ljudima, stvorenima na Božju sliku, jer je odnos čovjeka prema Bogu Ocu povezan s odnosom čovjeka prema ljudskoj braći i sestrama. Time se uklanja temelj svakoj teoriji ili praksi koja između čovjeka i čovjeka, između naroda i naroda uvodi diskriminaciju s obzirom na ljudsko i narodno dostojanstvo i prava koja odatle proizlaze. Za izgradnju društvene sloge i pravednoga mira u Bosni i Hercegovini, čemu smo iskreno posvećeni, ta poruka Deklaracije je od iznimne važnosti. Na to podsjećamo osobito uoči obilježavanja 30. obljetnice Daytonskoga sporazuma o nepravednom miru, jer za svakoga čovjeka i svaki narod najveće je poniženje kad im se krade dostojanstvo nepoštivanjem ljudskih i vjerskih prava, kroz, na primjer, postojanje i zloporabu loših zakona, razna uvjetovanja i diskriminaciju, kroz privatizaciju domoljublja, dehumanizaciju drugih, manipulacije manjinskim zajednicama i nametanje njihovih predstavnika. Za poštena čovjeka to je prvenstveno stvar etike a ne politike. Zato Katolička Crkva dosljedno osuđuje svaku diskriminaciju ili zlostavljanje ljudi, koje se provodi bilo zbog rase ili boje, bilo zbog društvenoga položaja ili religije jer su protivne Kristovu duhu. (usp. Nostra aetate, 5) Za katoličke vjernike to je ponajprije pitanje morala, moralne dosljednosti i autentičnoga pristajanja uz Evanđelje.
Tomo Vukšić,
nadbiskup i predsjednik Biskupske konferencije